VREMEPLOV

Neandertalci su bili kanibali, potvrdilo istraživanje

Prevela i uredila: Ljubica Šaran
Matrix World
Live Science

Neandertalci su prolazili kroz periode gladi za vrijeme kojih su možda dopunjavali svoju prehranu sa kanibalizmom, otkriće je iz studije o neandertalskim ostacima u Španjolskoj.

Paleontolozi su ispitivali djeliće kostiju od 8 neandertalskih skeleta starih 43 tisuće godina koje su iskopali u špilji u El Sidrón-u u Španjolskoj od 2000. godine. Studija je rasvijetlila činjenice o tome kako su Neandertalci živjeli prije nego li su Europu naselili moderni ljudi.

Znanstvenici su pronašli tragove zasjekotina i dokaze komadanja kostiju, što može potvrditi kanibalizam.

„Postoje snažni dokazi da su ovi Neandertalci pojedeni,“ rekao je voditelj istraživanja Antonio Rosas iz Španjolskog Nacionalnog Muzeja Prirodnih znanosti u Madridu. „To jest, duge kosti i lubanje su slomljene da bi se mogla izvaditi moždina i mozak (koja) je vrlo hranjiva.“

Prema Rosasu, postoje dokazi o neandertalskom kanibalizmu i na drugim neandertalskim ostacima u Europskim nalazištima.

„Rekao bih … da je ova praksa bila uobičajena kod neandertalske populacije,“ zaključio je Rosas.

Zubi na ostatcima (slika) pokazuju dokaze o periodima gladi ili minimalne prehrane, naročito za vrijeme životnih tranzicijskih perioda kao što je adolescencija, reko je Rosas.

Zubi rastu tako što se dodaje tanak sloj cakline, ali ako se dogode neke promjene u prirodnom razvoju, zubna caklina se usporeno razvija ili potpuno prestaje sa stvaranjem, objasnio je Rosas. Vanjski čimbenici kao što je klima ili bolest mogu također afektirati rast zuba, rekao je Rosas.

„Dakle hladne zime zajedno sa psihosocijalnim poteškoćama u povijesti ovih ljudi možda mogu objasniti naše pronalaske,“ izjavio je Rosas za Live Science.

Rosasov tim je također pronašao da su južni Neandertalci imali šira tuplja lica od sjevernih Neandertalaca. Zašto postoji ova varijacija, je još uvije predmet rasprava, ali prema Rosasu, najvjerojatnije objašnjenje je adaptacija na klimu. Na primjer, ljudi koji žive u hladnijem sjevernjačkom okružju su razvili duže noseve da bi zagrijavali zrak, rekao je Rosas.