Komet C/2010 X1 Elenin se raspada, snimljeno 19.08.2011.

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

U zadnjih se par mjeseci napravio veliki žamor, glede prolaza kometa Elenin i planetarnih poravnanja koji su se dogodili ove godine (za 14 slučajeva poravnanja iz 2010. godine nitko nije obraćao pažnju), da bi malo bolje objasnili situaciju počet ćemo s teorijom solarnih kondenzatora od James McCanneyja, koji jako lijepo objašnjava uzajamni utjecaj svih svemirskih tijela koja su električno nabijena pa tako i kometa Elenin, zašto je taj električni naboj toliko važan vidjelo se kada su astronomi koji prate komet Elenin primijetili da je komet smanjio sjaj prošlog tjedna, i da je njen rep sada izduljen. Neki astronomi predviđaju da će se komet raspasti, i da neće preživjeti perihel, to jest svoju najbližu točku Suncu.

Dana 19. kolovoza masivna Sunčeva baklja iz sunčeve korone je udarila o komet, što je možda označilo početak kraja za ovaj „navodno“ opasan grumen leda i svemirske prljavštine.

No, vratimo se na McCanneyja, njegova teorija je u najmanju ruku revolucionarna, McCanney diskutira o sunčevim šiljcima (električno nabijenim “strunama”) i kometima.  On je primjetio da postoje vidljivi solarni šiljci zbog električnog naboja koji teku od Sunca prema kometima, kako smo i imali prilike vidjeti u članku koji smo objavili pod nazivom: Interakcija između komete Elenin i sunčeve koronarne masovne erupcije. McCanney to zove „pražnjenjem solarnog kondenzatora.“ Moguće da sve planete prazne solarni kondenzator ili ostaju povezane kroz magnetske konopce ili šiljke, ali kometi nam se čine danas mnogo vidljiviji primjer ovoga procesa. Kometi imaju očigledan „rep“ od plazme, a i planete imaju svoj „rep“ od plazme, samo je u planetarnom slučaju, njihov rep nevidljiv. Svaki planet ima i još nešto što se naziva magnetski rep. Ti magnetski repovi imaju potencijal da se prostiru na ogromnim udaljenostima od planete do planete, ako kombiniramo magnetske konopce s magnetnim repovima, čini se da su planete i komete kao električni provodnici zbog naboja koji se kreće od Sunca prema vanjskim dijelovima solarnog sustava. Prema NASA-inom uratku ovi magnetni konopci su zaslužni za donošenje energije koja se vidi za vrijeme geomagnetskih aktivnosti.

Sunčevo magnetno polje je direktno povezano s pjegama na Suncu i njihovim brojem. Što je više sunčevih pjega, to je jače sunčevo magnetno polje. To objašnjava zašto se vrijeme Maunderovog minimuma (kada uopće nije bilo sunčevih pjega u razdoblju od 1645.-1715. godine) smatralo mini „ledenim dobom.“ U Europi i nekim drugim dijelovima sjeverne hemisfere to je donijelo led i značajan pad temperature. Inače, broj pjega varira u ciklusu od 11 godina. Uglavnom, znanstvenici su zbunjeni činjenicom da sunčeve pjege i njihovi ciklusi imaju nekakve veze s radom Sunca, no vjerojatno je uzrok vanjski i ima veze s pozicijama planeta u solarnom sustavu, ključ za razumijevanje ovih ciklusa je da se uzme u obzir položaj dvije najveće planete u solarnom sustavu: Saturna i Jupitera. Kada se Jupiter i Saturn poravnaju ili budu na različitim stranama sunčevog sustava to jest svakih 11 godina, tada se događa mnogo solarne aktivnosti, interesantno zar ne?

Vorteks Smrti

Postoje mnoge interesantne korelacije u tom 11 godišnjem ciklusu sunčevih pjega, na primjer: nepredvidivi i nepogodni vremenski uzorci (oluje, poplave, suše), ekonomski krahovi, ratovi i širok spektar fenomena koji su naizgled nepovezani, što s druge strane ne bi trebalo biti čudno jer mi i te kako osjećamo elektromagnetizam i poremećaje u njemu (ljudski mozak radi uz pomoć elektro podražaja). Kao što je ruski znanstvenik Alexander Chizhevsky otkrio još 1915. godine, i te konflikte koje uzrokuje sunčeva aktivnost nazvao je „Vorteksom Smrti.“ Po njegovoj teoriji izgleda da su najveći ratovi i bitke započinjale u trenutku kada se aktivnost sunčevih pjega povećavala ili smanjivala, no ne događa se to sa svakim povećavanjem ili smanjivanjem sunčevih pjega, ali u tim periodima veća je mogućnost da će se ti ratovi dogoditi. Pitanje je kako takva sunčeva aktivnost može utjecati na društvene mehanizme koji dovode do rata? Možda je ovo jedan od čudnih načina s kojim je ljudska i sunčeva aktivnost sinkronizirana, a da mi toga nismo ni svjesni.

Kada se planete poravnaju u određenim pravilnim kombinacijama ili pod oštrim kutovima, to jest kada se spoje magnetni konopci, tada postoji veća mogućnost pražnjenja solarnog kondenzatora, kako je to objasnio McCanney, i tako imamo veće mogućnosti stvaranja: sunčevih pjega, baklji, CME-a i tako dalje.

Pošto su sve planete sunčevog sustava i kometi koji kroz njega prolaze povezane sa Suncem, to znači da kada se Sunce počne električno prazniti, sve planete, uključujući i Zemlju, osjete udar, ili neku vrstu poremećaja u njihovim normalnim elektromagnetskim poveznicama sa Suncem. Solarni kondenzator ima veće mogućnosti pražnjenja kada se dogode „jača“ poravnanja, na primjer od: 180, 90 ili 0 stupnjeva, koji se tvore između vanjskih  unutarnjih planeta. Poravnanje Jupitera i Saturna donosi jaku solarnu aktivnost i kreira 11-o godišnji ciklus sunčevih pjega. Kako se ova dva giganta pomiču jedan ka drugome, tako unutarnje planete sunčevog sustava koje se brže kreću „okidaju pražnjenje“, uzrokujući solarnu aktivnost. Kada se unutrašnje planete povežu po crti poravnanja s vanjskim planetima, to pokreće električnu struju od Sunca ka vanjskim rubovima sunčevog sustava, i pravi svakoj planeti „električni šok.“ Merkur je okidač procesa. Planete koje su sporije od Merkura mogu napraviti matricu, ali oluje obično ne počinju prije nego li se Merkur pomakne u oštar kut s nekim od planeta, ili kroz harmoniku dvije planete koje su obično povezane oštrim kutom.

McCanney je spomenuo nekoliko primjera kometarnih poravnanja i njihove efekte na Zemlju u svojoj knjizi: Planet-X Comets and Earth Changes. Izgleda da komete ne trebaju direktno udariti o Zemlju da bi kreirale „promjene“ u našem okruženju.

Jedan od najzanimljivijih radova na temu poravnanja planeta i nastajanja potresa je istraživanje koje je napravila grupa ljudi: Ioannis Pappos, Konstantinos Raikakos, Basiaka Eirini, Tsixli Anastasia, Moumtzidou Panagiota, N. Tselikas and A C Boucouvalas 2011. godine, pod nazivom: A Planetary Alignment Solar System Simulator for Earthquake Research, oni detaljno obrađuju temu planetarnih poravnanja i potresa na Zemlji jačine veće od 7 Rihtera i to u periodu od 2004. do 2011. godine,  oni su stvorili program koji ima mogućnost izračuna novih poravnanja i novih potresa. U svakom slučaju, otkrili su da je od 109 potresa jačih od 7 Rihtera, u istraživanom periodu, 82 je bilo uzrokovano poravnanjem 3 ili više planeta (75%), dok je 19 potresa uzrokovano poravnanjem Mjeseca, Zemlje i još neke planete, jedini minus njihovog rada je što nisu uključili komete u izračune.

No ako ćemo pogledati slučaj kada se dogodio potres u Japanu 11.03.2011. kada su se poravnali:  Elenin, Sunce i Zemlja te kada se (ponovo) pomaknula Zemljina os,  onda bi se moglo reći da postoji snažna korelacija između solarne aktivnosti, ozbiljnih vremenskih nepogoda, potresa, vulkanskih erupcija; i čini se da pozicije planeta (i kometa) igraju važnu ulogu u okidanju solarnih aktivnosti.

Sav taj žamor oko udara kometa i invazije vanzemaljaca i kraja svijeta neopisivo podsjeća na situaciju iz 1997. godine s kometom Hale-Bopp i masovnim samoubojstvom kultista „Nebeska Vrata.“ Istina je da oko Zemlje imamo sve više i više prolaza raznih nebeskih objekata, ali ne predstavlja svaki od njih realnu opasnost od udara, niti za svakoga od njih treba vikati da nam dolaze vanzemaljci.

Nama ove godine slijedi još jedan par poravnanja:

27.09.: Poravnanje između: Sunca, Zemlje, Merkura i Elenina što može uzrokovati dramatične elektromagnetske reakcije na planeti.

23.11.: Poravnanje između: Sunca, Zemlje i Elenina. Što možda bude dovoljno za neku elektromagnetsku reakciju.

Ovdje se nismo dotakli mogućeg prolaska Zemlje kroz rep Elenina, panspermiju i egzo-mikrobiologiju, što bi zbilja moglo predstavljati opasnost po Zemlju i njene žitelje,  za razliku od toliko napuhane opasnosti „direktnog udara“ Elenina o Zemlju. Ali pošto ta tema iziskuje više informacija, ostavit ćemo je za neki novi članak.

Pročitajte naš slijedeći uradak o ovoj temi.