SVIJET POD LUPOM

Mogu li klimatske promjene uzrokovati mentalne bolesti?

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

Anissa Haddadi – International Business Times

O tome kako klimatske promjene utječu na našu planetu još se uvijek raspravlja. Novo izvješće Klimatskog Instituta Australije upozorava protiv devastirajućih efekata ekstremnih vremenskih nepogoda na naše zajedničko mentalno zdravlje.

Nakon što su se fokusirali na ozbiljne vremenske nepogode koje su se dogodile u Australiji, napravili su naučnu studiju. Oni u svom izvješću krive nepovoljne vremenske uslove i kažu: “Neoslabljena, još više neprijateljska klima je uslovila znakovite pojave post traumatskog stresa, neuroza i depresija – sve to je potpomognuto osobnim gubitcima ljudi, njihovom patnjom i na koncu socijalnim i ekonomskim gubitcima.“

Dokument koji su izdali prošlog tjedna, također upozorava da je 20% zajednica koje su pogodile vremenske nepogode pretrpjelo ekstreman stres, emocionalne povrede, neuroze, depresije, post traumatski stres i zloupotrebe opojnih droga.

Studija je otkrila da se povećala brojnost ozbiljnih vremenskih nepogoda u Australiji. „Klimatske promjene će imati mnoge različite utjecaje na zdravlje australskih žitelja kao, na primjer, pojave fizičkih oboljenja, infektivnih bolesti, boljki koje su uzrokovane toplotnim udarima, te bolesti i opasnosti povezane s distribucijom hrane i slabom prehranom, probleme povezane s mentalnim zdravljem i prijevremene smrti.

„Sve veći pritisak klimatskih udara na moral zajednice, degradaciju mentalnog zdravlja, depresije, raznim poremećajima uzrokovanim stresom i tragedije suicida – naročito u ruralnim djelovima.“

Izvješće također pokazuje da oni ljude koji žive u ruralnim sredinama Australije „već pate od gore navedenih razloga.“

„Kroz sve razine australske populacije, mentalno zdravlje (često siroče u javnom zdravstvu) je osjetljivo na stres i poremećaje koje uzrokuju promjene u klimi zbog kojih dolazi do udara na promjene u okolišu i socijalnih potresa,“ stoji u studiji.

U studiji također stoji da će se psihološki i emocionalni napor koji je nastao zbog uragana Irene osjećati još mjesecima, čak i godinama, i da može utjecati na ljudske sposobnosti da privređuje, dok se pojave samoozljeđivanja i suicida povećavanu za alarmantnih 8% nakon vremenskih nepogoda kao što su suše ili toplotni udari.

Djeca su među najosjetljivijom grupacijom stanovništva glede klimatskih promjena jer su osjetljivi na tjeskobe i bolesti vezane za post traume.

John Connor, predsjednik Klimatološkog Instituta je rekao za ABC vijesti da većina znanstvenika vjeruje da će biti još više ekstremnih vremenskih nepogoda u budućnosti.

„To je problem menadžmenta rizika, jer se pokušavamo boriti s posljedicama i pokušavamo izbjeći najgore efekte klimatskih promjena,“ dodao je Connor.

„Dokazi su sve brojniji, zajedno sa studijom koju je napravila Europska Unija koja ima više podataka, a koja direktno povezuje klimatske promjene s poplavama u Velikoj Britaniji i koji zbog toga prave i studije o promjenama oceanskih temperatura,“ zaključio je Connor.