Slika: Divlji sobovi u potrazi za hranom na Arktičkom otoku Svalbard

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

BBC News

Arktički sobovi mogu vidjeti iza „vidljivog“ spektra svijetla u području ultraljubičaste svjetlosti, saznajemo prema istraživanju internacionalnog tima.

Izjavili su da testovi na sobovima pokazuju da ove životinje odgovaraju na stimulans ultraljubičastog svjetla, za razliku od ljudi koju to ne mogu.

Njihova novootkrivena mogućnost im pomaže u traženju hrane i očuvanju od predatora u bogatoj UV (ultraljubičastoj) atmosferi Arktika, i na taj način mogu vidjeti čak i pri slabom danjem svjetlu.

Detalji istraživanja se mogu pregledati u: The Journal of Experimental Biology.

UV vizija može omogućiti sobovima da „vide“ njihove tradicionalne predatore: vukove.

Vidjeti predatora

UV svjetlo je nevidljivo ljudima. Ono ima dužinu valova koja je kraća (i više energizirana) od „vidljive“ svijetlosti, te varira od 400 nanometara do 10 nanometara u duljini valova.

Istraživači su p prvi put ustanovili da UV svijetlo može proći kroz očnu leću soba tako što su uperili u nju UV svijetlo na seciranom primjeru. Test je pokazao da svjetlo duljine valova od 350 nanometara prolazi u oko.

Onda su odlučili dokazati da svi sobovi mogu „vidjeti“ UV svjetlo tako što su testirali električni odgovor očne retine na anesteziranom sobu.

„Koristili smo tehniku koja se zove: ERG (elektro retinografija) gdje se snima električni odgovor na svijetlo u retini tako što se stavi mali komadić zlatne folije unutar očnog kapka,“ rekao je koautor profesor Glen Jeffery sa Londonskog Univerziteta za BBC News.

Testovi su pokazali da fotoreceptorne stanice ili „stošci“ u očnoj retini soba reagiraju na UV svijetlo.

„Da ste bumbar, začudili biste se što ova životinja može jer vidi svjetlost koja je „blizu“ UV valne duljine (oko 320-400 nanometara), ali ovo je još uvijek stvar nabijena jakom energijom.“

Znanstvenici vjeruju da sobovima UV vizija može omogućiti da otkriju hranu i predatore u „bjelilu“ Arktičke zime i u slabom svijetlu proljeća, jeseni i zime.

Lišajevi, kojima se hrane sobovi, će izgledati crni sobovskim očima jer apsorbiraju UV svjetlo. Tradicionalni predator ovih životinja, vukovi, će također izgledati tamniji sobovim očima jer apsorbiraju UV svjetlo.

Mokraća u snijegu će također izgledati mnogo vidljivija u UV viziji, što može alarmirati životinju na prisustvo predatora ili drugih sobova.

Niti jedna životinja nije imala ikakva oštećenja zbog gledanja u UV svjetlo, izjavili su istraživači, niti su imali „snježno slijepilo“ što mogu imati ljudi u bogatom UV okolišu Arktika.

Polarni način gledanja

Profesor Lars Chittka sa Univerziteta Kraljica Mary u Londonu, a koji je istraživao UV mogućnosti pčela, rekao je da je studija pokazala da se takozvani „vidljivi“ spektar boja ne može primijeniti na sva bića iz životinjskog carstva.

„To je dodatno dokaz da je UV senzitivnost u životinjskom carstvu više pravilo nego iznimka, i da su ljudi i neki drugi sisavcu u stvari u manjini jer ne mogu vidjeti UV svjetlo,“ rekao je.

Profesor Chittka nije bio iznenađen činjenicom da UV svjetlo ne pravi nikakva oštećenja na retini sobova. On je rekao da testovi sugeriraju da njihove oči vide samo niže frekvencije UV svjetla (UV-A svjetlo), a ne opasnije UV-B svjetlo koje ima višu frekvenciju.

Dodatno modeliranje i testovi ponašanja sobova bi trebali potvrditi sposobnost sobova da detektiraju UV svjetlo i da im to pomaže u „boljoj detekciji predatora i arktičkih lišajeva“, rekao je.

Isti istraživački tim, koji je pravio testove na sobovima, će uskoro ponoviti isti eksperiment na tuljanima da vide reagiraju li oni na UV svjetlo. Profesor Jeffery vjeruje da arktičke životinje najvjerojatnije svi imaju tu sposobnost.

„Ne postoji dokaz da arktička lisica ili polarni medvjed pate od polarnog slijepila, pa se kladim da većina arktičkih životinja vidi UV svjetlost.