PONERIZACIJA DRUŠTVA

Vladajuće sile provode pripreme za uvođenje totalitarizma zbog klimatskih promjena

Prevela i uredila: Ljubica Šaran
Matrix World

Na posebnom sastanku UN-a bi se trebalo raspravljati o snagama „zelenih kaciga“, koje bi trebale intervenirati u sukobima koji bi bili uzrokovani povećanim razinama mora i smanjenim resursima to jest klimatskim promjenama.

Posebni sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda će razmatrati da li Vijeće treba proširiti svoju misiju očuvanja mira u eri klimatskih promjena.

Male otočne države, koje bi mogle nestati zbog podizanja razine mora, vrše pritisak na Vijeće sigurnosti da intervenira u borbi protiv prijetnji koje ugrožavaju njihovu egzistenciju.

U međuvremenu se raspravljalo o novim ekološkim mirovnim snagama “zelenim kacigama ” koje bi se mogle uključiti u sukobe koji su uzrokovani zbog smanjenih resursa.

Generalni tajnik UN-a, Ban Ki-Moon, bi se tebao obratiti Vijeću u srijedu.

Ali Njemačka, koja je pozvala na sastanak, upozorava da je prerano za očekivati da će Vijeće zaroniti u zeleno mirotvorstvo ili da će čak usvojiti klimatske promjene kao jedno od svojih ključnih područja interesa.

„Prerano je da se misli ozbiljno o akciji Vijeća što se tiče klimatskih promjena. To očito nije na dnevnom redu,“ napisao je za Huffington Post Peter Wittig, njemački veleposlanik pri UN-u.

„Prvi dobar korak bi bilo priznavanje stanja klimatskih promjena i implikacija za međunarodni mir i sigurnost koje iz njih proizlaze,“ napisao je Peter Wittig.

Međutim, vršenje pritiska na Vijeće da ubrza pitanje klimatskih promjena, bi moglo predstavljati izazov.

Pentagon i ostale vojne ustanove vide u klimatskim promjenama “mašinu za stvaranje prijetnji“ s potencijalom da zaoštre postojeće sukobe, te stvore nove sporove oko hrane, vode i obradivog zemljišta ako ti resursi  postanu još više oskudni.

Čini se da se Wittig s tim slaže, napominjući da su mirovne snage UN-a dugo vremena intervenirale u područjima izvan tradicionalnih sukoba.

„Prebojavanje plavih kaciga u zelene može biti snažan signal – ali bavljenje s posljedicama klimatskih promjena – recimo, u nesigurnim regijama – može biti dosta drukčije od zadataka koje plave kacige obavljaju danas“ napisao je Peter Wittig.

Njemačka je prije sastanka u službenom „Sažetku“ istakla da Vijeće sigurnosti treba izraditi scenarije kako se nositi s efektima ekstremnih temperatura i rastućih razina mora. Kako će se UN nositi s klimatskim izbjeglicama? Kako može spriječiti sukobe u onim dijelovima Afrike i Azije koji se mogu součiti s nedostatkom hrane?

Ali postoji duboka podijela da li bi Vijeće sigurnosti trebalo razmotriti klimatske promjene kao pitanje sigurnosti.

Na primjer, Kina ističe da bi Vijeće sigurnosti trebalo ostaviti zemaljske promjene stručnjacima.

Međutim, male otočne države u Pacifiku, kojima prijeti egzistencijalna prijetnja zbog klimatskih promjena, potiću Vijeće sigurnosti na djelovanje već godinama.

„Vijeće sigurnosti bi se trebalo pridružiti Generalnoj skupštini u prepoznavanju klimatskih promjena kao prijetnje za međunarodni mir i sigurnost. To je prijetnja koja je toliko velika kao i širenje nuklearnog oružja ili globalni terorizam,“ napisao je za članak u New York Timesu Marcus Stephen, predsjednik Naurua.

„Druga stvar je da bi trebao biti postavljen posebni predstavnik za klimu i sigurnost. Treća stvar je da moramo procijeniti da li je sustav Ujedinjenih naroda sam po sebi sposoban odgovoriti na krizu takve veličine.“

To ostaje otvoreno pitanje.

Sastanak, koji se održao u srijedu, se javlja u vrijeme rastuće sumnje da li je UN dovoljno opremljen da se nosi sa klimatskim promjenama. Rasprave o klimi, koje su se održale prošli mjesec u Bonnu, su dovele do malog napretka u ključnim područjima.

U međuvremenu je Ban Ki Moon premjestio svoju pažnju s klimatskih promjena na održivi razvoj.

Vijeće sigurnosti je također u zastoju što se tiče njegovih napora da se nosi s prijetnjama koje predstavljaju klimatske promjene.

Njegov prvi pokušaj je bio sastanak koji je organiziran 2007. od strane Britanije. Ali je trud oko tog pitanja brzo pokazao duboke podjele oko zajedničkog problema.

Male otočne države, koje bi mogle nestati u potpunosti zbog rastućih razina mora, su bile nestrpljive i zahtijevale su intervencije Vijeća, ističući da je prijetnja s kojom se suočavaju ozbiljna kao i sam rat.

Ali Kina i druge zemlje su pružile otpor, ističući da bi se Vijeće sigurnosti trebalo držati zadaće očuvanja mira.

U veljači 2004, UK Observer je  izvjestio da je studija koju je naručio Pentagon predvidila da će izbiti neredi zbog nedostatka hrane, koji će se javiti zbog nagle promjene klime. Mrgodanov dokument je opisao kako će planet dospijeti na rub anarhije, te kako će zemlje jedne drugima prijetiti nuklearnim oružjem da obrane i osiguraju hranu, vodu i zalihe energije koje nestaju. Analiza je zaključila da će “Poremećaj i sukob biti endemične karakteristike života,”  te “Ratovanje će još jednom definirati ljudski život.”

Pentagonski papiri su izuzetni zbog nekoliko razloga. Kroz njih vidimo kako ustanove Sjedinjenih Država razumiju da pravu prijetnju s kojom se suočavamo predstavljaju klimatske promjene, a ne proizvedene prijetnje “terorizma.” Ali je  iskrenije priznanje da su “klimatske promjene” nagli fenomen – ne relativno postupan kao što većina zagovornika antropogenog globalnog zagrijavanja tvrdi kada se pozivaju na kompjuterske modele sa grafikonima,  koji prikazuju rast temperature tijekom vremenskog okvira od nekoliko desetljeća. Izvještaj izričito ističe da će Britanija zaroniti u “sibirsku” klimu do 2020. godine.

The Guardian