TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Znanstvena otkrića koja mijenjaju našu opću percepciju

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Hoće li znanstvena otkrića koja su objavljena u javnosti u zadnjih par godina okrenuti naše poimanje svijeta naglavce, otkrijte iz članka koji smo vam pripremili.

Promjenjivi Neutrin.

Prije nekoliko mjeseci Internet i svekolike svjetske tiskovine bile su prepune vijesti o subatomskim česticama – neutrinima koje putuju brzinom većom od svijetlosti. Za ljude koji se s ovom viješću sreću po prvi puta recimo samo da ta vijest u stvari poništava Einsteinovu teoriju relativiteta iz 1905. godine, koja tvrdi na ništa ne može putovati brzinom većom od svijetlosti.

Large Hadron Collider -LHC

CERN je ovu vijest skrivao mjesecima, jer su mislili da je riječ o greškama u kalkulaciji, zbog važnosti i implikacija koje ovo otkriće povlači za sobom, željeli su izbaciti svaku mogućnost pogreške od ljudske, programske do tehničke. Nakon mjeseci provjera zaključili su da neutrini zaista putuju brže od svjetlosti i da mogu krenuti u javnost s otkrićem. Neutrini, su sami po sebi zagonetni, električni su neutralni, male ili nikakve mase, s materijom jedva da reagiraju to jest kroz materiju prolaze kao da je nema i zbog toga ih još zovu i „ghost particles“ ili čestice duhovi.

Wolfgang Ernst Pauli.

Wolfgang Ernst Pauli, je prvi pretpostavio postojanje neutrina još 1930. godine, ali je tadašnja postojeća tehnika bila daleko ispod mogućnosti današnjeg CERN-vog Velikog Akceleratora Čestica (Engleski: The Large Hadron Collider -LHC)

PAMELA detektor antimaterije oko Zemlje o čijem je otkriću Matrix World već pisao.

Druga vijest koja je pomaknula naše poimanje stvarnosti je bilo otkriće da je magnetsko polje Zemlje zamka za antimateriju. Nju je otkrio detektor PAMELA  (Engleski: Payload for Antimatter Matter Exploration and Light-nuclei Astrophysics) s ruske letjelice-satelita: RESURS-DK1 i to u unutarnjem radijacijskom polju planete. Antimaterijom se znanost bavila već desetljećima i uglavnom je tražila u bespućima svemira, otkriće antimaterije na našem planetarnom pragu otvara mnoge mogućnosti njenog korištenja od motora na antimateriju, čijim su se tehničkim karakteristikama već pozabavili znanstvenici s NASA-inog Instituta za Napredne Koncepte (Engleski: NASA Institute for Advanced Concepts -NIAC) do primjene u medicini i borbe protiv nekih oblika tumora i raka.

Kako li će izgledati anti magnet?

Jedno od najzanimljivijih otkrića je pronalazak Španjolskih znanstvenika anti magnetskog uređaja za skrivanje. Primjena je nevjerojatna jer se njihovim otkrićem mogu skriti objekti od magnetskih detektora, te također spriječiti curenje prema van unutrašnjeg magnetskog polja, ovaj „takozvani“ anti magnet bi mogao zaštititi brodove od magnetskih mina ili dozvoliti pacijentima koji imaju Pace Makere da koriste različitu medicinsku opremu kao na primjer MRI ili druge vrste skenova, no njegova krajnja aplikacija je još raznovrsnija i ostaje da vidimo u budućnosti što će sve koristiti „anti magnete.“

Nevjerojatna struktura grafena.

Otkriće grafena – dvodimenzionalne ugljikove strukture debljine jednog atoma, je donijelo dvojici znanstvenika Andre Geim-u i Konstantin Novoselov-u Nobelovu Nagradu 2010. Apliciranje grafena je mnogostruko od mogućnosti pravljena tranzistora koji rade na višim fekvencijama do lakših, bržih i jeftinijih ultra-tankih ekrana u mobilnim telefonskim i računalnim aparatima pa sve do pohrane hidrogenskog goriva za automobile koji pogoni hidrogen i slično.

Mycoplasma laboratorium, prva sintetička samoreplicirajuća bakterija.

Kreaciju prvog samo replicirajućeg sintetičkog života u 2010. godini je otkrio tim znanstvenika s Instituta J. Craig Venter (Engelski: J. Craig Venter Institute –JCVI). Oni su u stvari konstruirali samo replicirajuću bakterijsku stanicu. Kopirali su i modificirali cijeli genom jedne bakterije i ubacili je u živu stanicu druge vrste, stvarajući tako potpuno novi sintetički organizam. Craig Venter je izjavio: „Ovo je prva samo replikacijska vrsta koja je napravljena na planeti čiji je roditelj kompjuter.“ Znanstvenici se nadaju da će patent ove bakterije pod nazivom: Mycoplasma laboratorium, omogućiti spravljanje i proizvodnju jeftinog bio-goriva te da će se moći koristiti u medicini u drugim korisnim komponentama.

Novi element ununseptij?

Mogućnost otkrića novog elementa, je zagolicala maštu mnogih ljudi, radno ime ovog elementa je ununseptij on je vrlo teška kombinacija berkelija i izotopa kalcija i stvoren je u Čestičnom Akceleratoru Dubina u Rusiji. Novi element je postojao samo djelić sekunde prije nego li je nestao, ali činjenica da je ostao stabilan čak i toliko vremena zvuči obećavajuće.

4

Telomeri i starenje.

U Britanskoj studiji koja je objavljena u žurnalu Genetics, znanstvenici su otkrili kako ljudi s jednom kopijom gena imaju malo manje kraće telomere, slične onima kod ljudi koji su 3-4 godine stariji koji ne nose ove gene, drugim riječima, nositelji ovih gena stare 3-4 godine brže, s time je otkriven gen starenja.

Koliko god ova otkrića zvučala nevjerojatno, moramo se zapitati što se od nas skriva? Koliko je novonastale tehnologije klasificirano kao državna ili vojna tajna? S obzirom da takve stvari vjerojatno nikada nećemo saznati, ili ih barem nećemo saznati dok ne zastare, ne preostaje nam ništa drugo nego da se nadamo da će istina što prije izaći na vidjelo.