ZEMALJSKE PROMJENE

Istraživanje pokazalo: Ljudske krize povezane s klimatskim promjenama

Preveli i uredili: Urednici Matrix Worlda

Povijesno gledano, klimatske promjene ne samo da su povezane za povećanja cijena hrane, već i za ekonomske krize, socijalne nemire i ratove, otkriva novo istraživanje.

„Klimatske promjene su ultimativni razlog, dok je ekonomija direktno povezana s velikim ljudskim krizama,“ otkrio je znanstvenik David Zhang sa Sveučilišta Hong Kong u izjavi za LiveScience. „Promjene u okolišu utječu na svakodnevni život, na ishranu, zdravlje i ušteđevine.“

Zhang je istraživao efekte klimatskih promjena na ljude, naročito na kulturološke nemire i ratove. Njegovo prethodno istraživanje je otkrilo da su promjene u temperaturama povezane s ratovima u Kini između 1900. i 1911. godine, te također povezane s klimatskim promjenama i maksimalnom broju ratova po cijelom svijetu.

Zhang je ova istraživanja pokrenuo par koraka naprijed tražeći glavne aspekte ljudskih društava za vrijeme klimatskih promjena. S ovim istraživanjem on je također bio u mogućnosti otkriti direktne poveznice između klime i socijalnih faktora.

Povijesne poveznice s klimatskim promjenama

Zhang je istraživao različite ekonomske, poljoprivredne, socijalne i kulturalne faktore u zadnjih par stotina godina unutar europske povijesti. On je analizirao kako su se faktori promijenili u relaciji s klimom između 1500-1800.

Za vrijeme navedenog perioda Europa je imala nekoliko perioda ekstremnih hladnoća. Na primjer, znanstvenici su otkrili kako je stogodišnji period između 1560. i 1660., nazvano „Malo ledeno doba“, povezano s nečim što se zove „Opća kriza“ 17. vijeka u Europi, (engleski: General Crisis of the 17th Century in Europe,” (GCSC), što je uključivalo socijalne, ekološke i demografske krize. Ovaj period je također poznat po epidemijama bolesti i smanjivanju visine ljudi zbog nedostataka hranjivih tvari i hrane.

Zhang je sugerirao kako su smanjivanje temperature i klimatske promjene dovele do smanjene poljoprivredne proizvodnje, što je značilo manje hrane za sve i lošiju prehranu, glad. Smanjenje visine populacije je bilo oko 2 centimetra za vrijeme 16. vijeka.

Smanjivanje poljoprivredne proizvodnje je također napravilo ekonomske krize jer su seljaci  manje zarađivali od prodaje viška hrane. Tada je uslijedila socijalna kriza, koja je rezultirala ratovima i migracijama. Postotak smrtnosti je bio 20 puta veći nakon 1618., i njeno povećanje je bilo vidljivo u više od 30 narednih godina.

Slaba prehrana je povećala migracije i pojavu bolesti kao što je kuga, malarija i tifus. Bolesti i glad sa smrću iz povećanog broja ratova, dovele su do opadanja broja populacije za vrijeme tih godina.

„Klimatske promijene za vrijeme Malog ledenog doba, stvorile su Opću krizu 17. vijeka u Europi i prisilile ljudsku populaciju da se na razne načine adaptira na takve promjene,“ izjavio je Zhang. „Pod takvim klimatskim pritiskom ljudi su počeli koristiti različite tehnologije i to je dovelo na kraju do industrijske revolucije.“

Prve promjena koja je nastupila nakon klimatskih promjena je bila dostupnost hrane. Socijalne i kulturalne promjene su nastale 5-30 godina nakon samih klimatskih promjena, jer su ljudi uspjeli koristiti tehnologiju da ni ublažili tegobe stvorene promjenama i na takav način su odgodili efekte nestašice hrane. To je razlog zašto socijalne promjene nisu bile toliko evidentne za vrijeme hladnog perioda tijekom 18. stoljeća.

„Životne adaptacije na klimatske promjene mogu biti podijeljene na ekonomske, kulturalne i psihološke adaptacije,“ dodao je Zhang. „Ove dvije posljednje promjene su dugački procesi i blago hlađenje klime nije trebalo utjecati na njih.“

Moderne promjene

Kako trenutačne klimatske promjene afektiraju svjetsku populaciju je još uvijek nepoznato.

„Klima se uvijek mijenja. Mi u našem znanstvenom radu pratimo promjene koje se događaju kroz dekade i stoljeća,“ rekao je Zhang. Kada smo ga upitali što bi ove klimatske promjene mogle donijeti u budućnosti, Zhang je odgovorio: „Mi ne znamo koliko će ovo klimatsko zatopljenje trajati, tako da nije lako dati jasan odgovor na to pitanje.“

LiveScience.

Solomon Hsiang, istraživač sa Sveučilišta Princeton koji nije bio uključen u ovu studiju, izjavio je za LiveScience da je ovo istraživanje „impresivno“ i da „će zasigurno promijeniti način s kojim smo shvaćali povijesni razvoj u Europi.“

U vezi budućih klimatskih promijena Hsiang je rekao: „Teško je s točnošću znati što nam ova otkrića mogu reći o modernom svijetu, jer smo se dosta promijenili od 1800.“

„Ništa ne znači što su doprinosi po glavi stanovnika u Europi iz 1800 slični onima koje možemo vidjeti u nekom modernim zemljama s malim prihodima,“ dodao je Hsiang. „Ako je siromaštvo ključni faktor u poveznici između globalne klime i konflikata, globalne populacije 21 stoljeća koje još uvijek nije dovoljno bogato, onda bi se mogli naći istjerani na čistac bez zaštite.“

Studija je publicirana 31.10.2010 u žurnalu:  Proceedings of the National Academy of Sciences.