PONERIZACIJA DRUŠTVA

Aditivi u hrani: Čime se vi trujete?

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

Industrijska proizvodnja i pakiranje hrane rezultirala je upotrebom svakakvih kemijskih aditiva koji se u hranu stavljaju zbog raznoraznih razloga; konzerviranja, pojačavanja ukusa, pojačavanja boja, zaslađivanja, i slično. Ono što nas zabrinjava je zašto se u hranu stavljaju krajnje toksične supstance koje ne bi trebale dolaziti u doticaj s našim tijelima, a kamo li postati dio naše svakodnevne prehrane.

Prema istraživanju napravljenom u Velikoj Britaniji preko 80% stanovništva konzumira hranu koja dolazi iz supermarketa. Ova statistika se povećala za 20% od 1950. godine. Paralelno s tim načinom prehrane pojavile su se i povećale bolesti kao što su razne vrste tumora i raka, dijabetes, prekomjerna težina, depresije i astma te mnoge vrste alergija. Mnogi istraživači smatraju da su ove bolesti uzrokovane redukcijom svježe hrane i povećanjem umjetnih aditiva.

U Australiji postoji zakon u kojem stoji da na pakovanju treba pisati svaki aditiv koji je stavljen u hranu. Australija ima preko 350 dozvoljenih umjetnih aditiva za hranu, od kojih je za 50 ustanovljeno da imaju negativne efekte na zdravlje. Po znanstvenim izračunima, svaka osoba u zapadnjačkom svijetu pojede 5 kila tih istih umjetnih aditiva na godinu. Koliko nas zaista zna koje od ovih opasnih kemikalija dospijeva u naša tijela?

Takvi se umjetni dodaci našoj hrani označavaju imenom i brojem. Ta imena i brojevi su identični u cijelom svijetu, dok u nekim zemljama kao što je Europska Unija, E se stavlja ispred broja. Na primjer zloglasni mononatrijev glutamat (Engleski: Monosodium glutamate) je u Australiji 621 dok je u Velikoj Britaniji E621.

Listu E aditiva možete pogledati ovdje.

Konzervansi se navodno dodaju da bi sprječavali raspad hrane i kontaminaciju bakterijama. Jedan od najpoznatijih primjera je E282 ili kalcij propionat. Ova supstanca se najčešće dodaje kruhu i krušnim proizvodima. Unatoč onome što bi proizvođači htjeli da mi mislimo, ovaj aditiv ne održava naš kruh svježim već je u stvari stvaratelj plijesni. Reakcije na ovu supstancu su vrlo dobro istražene. E282 stvara migrene, sindrom iritacije crijeva, depresije i neobjašnjive pojave zamora i nedostatka energije.

Pojačivači ukusa i boja izgleda da imaju još manje koristi od konzervansa. Ovi se aditivi stavljaju u hranu s namjerom da inače  neukusnu i bezbojnu industrijsku hranu pretvore u nešto što će nam se više svidjeti. Ovi pojačivači uključuju i sredstva za zgrušavanje i stvrdnjavanje koji će vodnjikave industrijske proizvode pretvoriti u čvrste mase koje će nam djelovati ugodnije.

Barem 60 ovakvih aditiva su poznati da stvaraju astmu i preporuča se da ih ne konzumiraju djeca zbog još uvijek netestiranih efekata na dječji razvoj i zdravlje.

MSG ili mononatrijev glutamat je jedan od najčešćih dodataka kineske hrane tako da je u javnosti stvoren naziv: „Sindrom Kineskog restorana“ zbog reakcija na hranu koju dobivamo pakiranu iz istih. Ali to se ne događa samo u toj vrsti hrane već se MSG dodaje svim smrznutim proizvodima, hrani pakiranoj u limenke, i preljeve. MSG je aminokiselina koja stvara mnoge probleme sa zdravljem: nadutost, tupost, tromost. MSG se najviše koristi u poznatim lancima prodavaonica brze prehrane i neizostavan je dio svakog menija. Ako na paketiću vaše hrane pronađete „limunska kiselina“ budite uvjereni da je u pitanju nešto što nalikuje MSG-u, a ne kiselina napravljena od limuna. Ova se kiselina dobiva iz kukuruza i nije čista već joj se dodaje MSG.

Zašto je MSG opasan za nas?

U ranim pedesetim godinama prošlog vijeka MSG se isprobavao na različitim sisavcima. Ustanovljeno je da MSG oštećuju moždano tkivo i unutrašnje slojeve očne retine to jest da ih MSG ubija. Također je otkriveno kako oštećuje određene stanice mozga i oštećuje dijelove hipotalamusa. Ako biste uspoređivali ove nalaze sa nalazima ljudi molim vas da imate na umu kako su ljudi 5-6 puta osjetljiviji na MSG od laboratorijskih miševa. U jednom trenutku znanstvenici su ustanovili kao MSG uzrokuje prekomjernu težinu, dijabetes tipa II i metabolični sindrom X kod miševa (lezije ventro medijalnog nukleusa hipotalamusa – VMH)

BHA i BHT (Butil-hidroksianol : BHA i butil-hidroksitoluen: BHT) na Engleskom: Butylated hydroxyanisole (BHA) and Butylated hydroxytoluene (BHT). Ovi sastojci se koriste kao konzervansi, a nalaze se u maslacu, mesu, žvakaćim gumama, grickalicama, dehidriranim krumpirima, čak i u pivima. Ove je aditive odobrila FDA s izjavom da su sigurni za ljudsku konzumaciju.

Kako nam BHA i BHT štete?

Potvrđeno je da su oba dva spoja KANCEROGENA, a također postoje dokazi da neki ljudi imaju problem s metaboliziranjem BHA i da mogu rezultirati promjenama u ponašanju. Istraživanja su otkrila da se ovi spojevi mijenjaju s čuvanjem i pripremom hrane te da su nestabilni ali ih tijelo ne može lako izbaciti.

Olestra je umjetna masnoća, stavlja se u čips i druge grickalice.

Kako nam olestra šteti?

Dokazano je da se olestra veže za vitamine koji su topljivi u masnoćama, kao što su vitamin: A, E, D i K, koji održavaju naša tijela zdravima i ojačavaju naš imunološki sustav te koji sprječavaju pojavu raka – vezivanjem olestre za ove vitamine oni se eliminiraju iz tijela i tako imamo njihovu redukciju i manjak ovih vitamina što više olestre konzumiramo. Ona također stvara probavne smetnje i uznemirenost probavnog trakta.

Propil galat (na engleskom: Propyl gallate) je spoj koji se koristi kao konzervans te također MOŽE UZROKOVATI RAK. Koristi se za dodatak biljnim uljima i mesnim proizvodima, štapićima od krumpira, juhama od piletine, žvakaćim gumama i često se koristi s BHA i BHT.

Kalij bromat, Engleski Potassioum bromate (KBrO3), je oksidirajuće sredstvo koji se uglavnom dodaje kruhu i kolačima.

Zašto je kalij bromat štetan?

Ovaj spoj se pokazao da stvara RAK na laboratorijskim miševima i ponaša se kao neurotoksin kod ljudi ako se uzima oralno. Potvrđeno je da kalij bormat uzrokuje tumore mezotelime i folikularne tumore na tiroidnoj žlijezdi. Kao dodatak svega toga, eksperimenti koji su pokazali da je kalij bromat u potpunosti KANCEROGEN, te da služi kao inicijator raka bubrega kod miševa.

Aspartam je umjetni zaslađivač i trenutaćno se dodaje barem 9.000 proizvoda koje jedemo ili pijemo. Iako je ovako rasprostranjen, aspartam uopće nije dobar za ljudsku upotrebu!

Kako nam šteti aspartam?

Aspartame ili Nutrasweet, engleski: (aspartylphenylalanine-methyl-ester),  uzrokuje toksične promjene i stvara formaldehid u tijelu što je povezano s migrenama, moždanim udarima, gubljenju vida, simptomima koji nalikuju Lupusu, stvara Parkinsonovu bolest, Multiplu skrolozu i druge poražavajuće bolesti.

Unatoč tomu što je aspartam po život opasan otrov, on stvara i povećanu tjelesnu masu i stvara ovisnost ljudi o šećerima i zaspađivačima. Na studiji koja se napravila na 80.000 američkih žena, koje je napravila Američka udruga za istraživanje raka, pokazalo se kako oni koji koriste „dijetalne“ zaslađivače u stvari dobivaju više tjelesne težine za razliku od žena koji su koristile prirodne šećere. Aspartam je Monsantov smrtonosn zaslađivač i ne bi se trebao konzumirati uopće! Matrix World je već pisao kako je ovaj otrov dobio zeleno svjetlo FDA.

Različite boje za hranu: Plava, Crvena, Zelena i Žuta.

Istraživanja na životinjama su pokazala da ovi dodaci hrani uzrokuju rak kod laboratorijskih životinja. Postoji šest zvaničnih boja za hranu: plava: 1, 2 i 3, zelenu 3, crvenu 3, i žutu 6.

Crvena: 40 stvara određene neuro poremećaje kao što su AHD, ODD i OCD ili opsesivno kompulsivan poremećaj. Crvena 3, koja se koristi kao dodatak trešnjama (ili voćnim koktelima) kolačima i bombonima, uzrokuje RAK TIROIDNE ŽLIJEZDE kod laboratorijskih miševa te ih također može uzrokovati kod ljudi. Plava: 1 koja se koristi u hrani i pićima također može uzrokovati RAK.

Umjetne boje i okusi se rade iz ugljena, katrana i petro-kemikalija, tko bi to želio jesti? U dodatku tome, umjetne boje i okusi povećavaju hiperaktivnost kod velikog broja djece.

Acesulfam-K je najnoviji zaslađivač koji se koristi u gaziranim pićima, kolačima i slatkišima. FDA ga je odobrila 1998.

Kako nam šteti Acesulfam-K?

Laboratorijska istraživanja su pokazala kako ovaj zaslađivač, koji je 200 puta slađi od šećera, može uzrokovati RAK kod miševa. Ovaj zaslađivač bi također trebao biti izbjegavan dok se ne naprave nova istraživanja.

Evo nekoliko oznaka na pakovanjima hrane koja će vam pomoći prepoznati što izbjegavati:

Boje:

102, 104, 107, 110, 122-124, 127-129, 132, 133, 142, 151, 155, 160b

Konzervansi:

200–203, 210–213, 220–225, 228, 249–252, 280–283, 310-312, 319–321

Pojačivači ukusa:

620–625, 627, 631, 635

Umjetna sladila:

950–952,954–957

Komentar Matrix Worlda: Mi smo se ovim tekstom tek dotakli samo jednog dijela otrova koji se stavljaju u našu hranu. Recimo da je ovo sam vrh ledenog brijega otrova koji nam se svakodnevno serviraju. Mi ćemo nastaviti s istraživanjem i svakako ćemo vas obavijestiti o drugim štetnim aditivima, no zbog brojnih zahtjeva čitatelja, morat ćemo se dotaknutu i drugih tema koje vi želite čitati.