Autor: Urednici Matrix Worlda

Matrix World

Zašto ljudi žele vjerovati da će Elenin udariti Zemlju?

Komet Elenin je predmet intenzivne internetske diskusije već nekoliko mjeseci i čini se da je razočarao mnoge ljude. Ne govorim samo o onima koji su proricali kraj svijeta, koji su sa stravom očekivali posjetitelja iz svemira u narednim tjednima. Od normalnih ljudi bi se očekivalo da su sretni s podacima o tome kako se komet polako gasi i raspada umjesto da je dosegao maksimum aktivnosti. Ali u ovim čudnim vremenima, propast svijeta se čini puno zabavnija ideja nego majušna distrakcija iz svemirskog okruženja.

Također su razočarani mnogi znanstvenici koji su očekivali mnogo impresivniju pojavu Elenina. Ta očekivanja su bila pretpostavljena povećanjem njegove jezgre nakon što se Elenin pojavio u prosincu 2010. Tome su prethodile i probe koje su se poslale u svemir koje su hranile iluziju o veličini komete. Ove procjene su u potpunosti bile precijenjene i pogrešne.

Začudo, popularno znanstveni mediji su bili sasvim zadovoljni da se jednostavno pridruže ludilu internetskog hranjenja straha (baš nas interesira kome je bilo i još uvijek je u interesu da se mi što više STRAŠIMO. Op. Ur.). Ali je li to upravo tema o kojoj bi mi trebali raspravljati? Elenin je povezan s propašću svijeta, kao i svaki drugi komet, kroz antičku memoriju o zaista zastrašujućem destruktivnom velikom kometu koji je pravi izvor tjeskobe kod onih koji zazivaju propast svijeta – to je dokazivo kulturalno stanje koje je u nama opstalo kroz tisuće godina. Sa svakom pojavom kometa, pradavni strah izađe na površinu, ali ova činjenica ne pomaže znanstvenoj diskusiji o Eleninu i njegovoj sudbini.

Vizije o Nibiruu

Ova mala kometica nema nikakve poveznice s babilonskim referencama koje se tiču „Nibirua“, subjekta pogrešne interpretacije na kozmičkom nivou čiji je začetnik fantazija onih koji zagovaraju kraj svijeta i njegovog idejnog začetnika Zecharia Sitchina. Od početka je koncept Nibirua kojeg je promovirao Sitchin bio bezočna fikcija. Jako malo pravih podataka o ovome postoje u babilonskoj literaturi. Ništa u njihovom jeziku ne sugerira da je Nibiru planet ili odbjegla kometa, kako je Stichin tvrdio.

Naravno zagovornici „prave znanosti“ (fraza koja često označava oficijelnu dogmu) su bili presretni da se mogu rugati svima koji su propovijedali propast svijeta. Ali nas njihovi odgovori samo mogu odvesti na krivi put o onome o čemu bismo mi trebali ovdje raspravljati – propasti standardne teorije o kometima koje opisuju ili predviđaju kometarno ponašanje u zadnjih 25 godina. Ignorirala se činjenica da se Elenin samo dodao na listu kometa „koje se ne ponašaju kako treba“ – bacajući fokus ponovno na pogrešne teoretske pretpostavke.

Taman kada su teorije govorile kako komet treba pokazati najveću aktivnost, on je gotovo nestao. Netko bi bio pretpostavio (po medijskoj šutnji) da to ponašanje komete ne predstavlja misteriju za znanost. Ali oni koji razumiju električnu prirodu kometa pronašli su nešto jako znakovito u ponašanju Elenina. Sada je jasno da su prvotne pretpostavke o masi Elenina bile spektakularno precijenjene i pogrešne. To definitivno nije služilo interesu znanstvenog napretka da se ignorira pitanje koje se samo nametnulo i da se okrene glava od teorije umjesto da se ona revidira.

Eksplozivan sjaj

Prije samo nekoliko mjeseci, za Elenin se tvrdilo da je komet prosječno dugačke periode s dijametrom između 3-4 kilometra.

Ovo mišljenje je formulirano kako je komet prilazio asteroidnom pojasu i njegovom rapidnom padu prema Suncu. Astronomi, koji su opservirali Eleninov nagi sjaj koji se dogodio brže negoli je trebalo, između 4-8 mjeseca ove godine su vidjeli da se njegov prašinasti omotač povećava od 80.000 na 200.000 kilometara. Koristeći standardno rezoniranje, promatrači su se složili da je Elenin, kada su ga otkrili, bio dosta „slabašan“ komet tipične veličine.

Elenin „je izgledao kao da će napraviti dobru predstavu,“ izjavio je Space.com. „Čak i nedavno, 19.08., komet je bio sjajniji nego li se predviđalo.“

Tada se dogodilo nešto neočekivano: 19.08. nabijene čestice iz Sunčeve korone su njegovom masovnom bakljom pogodile komet. Komet se dramatično zapalio, kao što se vidi na slici lijevo dole. Ova snimka je napravljena od strane amatera Michael Mattiazzoa koji je citiran na Astroblogu. (O tome je Matrix World pisao gotovo na dan kada je objavljena ta vijest, tada smo zaprimili mnoge ljutite i zabrinute poruke od čitatelja kako ih možemo lagati kad Elenin dolazi na nas uništi. Usput su nas mnogi pitali što da ponesu u planine i da li će se imati čemu vratiti jer se iza Elenina krije veliki matični vanzemaljski brod koji upravlja kretanjem komete i vodi je ravno na nas. Naravno da smo pokušali zabrinutim čitateljima objasniti da je to čista dezinformacija s određenih web-stranica. Tada je mnogo „uvrijeđenih“ ljudi prekinulo komunikaciju s nama, a mi smo im rekli da nam se jave kad taj famozni početak i kraj devetog mjeseca prođe – tada je to bio datum za uništenje. Sada je to kraj desetog mjeseca).

Amater astronom Michael Mattiazzo (Castlemaine, Australija) je napravio ove snimke komete Elenin 19.08. Lijevo je kometa koju je udarila CME (masovna koronarna baklja). Na desnoj strani se vidi uvelike smanjena koma snimljena 06.09.2011. Astronomi smatraju da je ova druga slika dokaz njene dezintegracije.

Ian Musgrawe je napisao: „Nedugo nakon što je masovna koronarna baklja zahvatila komet, on se zapalio i mi smo mogli vidjeti prelijepe detalje u njenom repu, jer se rep ovijao zbog solarnih vjetrova.“ Ali u tri sljedeća dana promatrači su izjavili kako smanjenje intenziteta kometa, čini se, predstavlja njezino raspadanje.

Odgovor električnog kometa

Čini se da su nabijene solarne čestice uradile ono što Sunčeva toplina nije mogla uraditi. Ali jesu li eksperti vidjeli tragove u ovom električnom događaju? Da li se itko sjeća 10 mjeseca 2007. kada je komet Holmes počeo s eksplozivnim pražnjenjem? Zasjao je snagom uvećanom za milijun jedinica nakon što ga je pogodio veliki val solarnih vjetrova, nakon čega je proizveo komu veću od dijametra Sunca. Ovaj se događaj dogodio kada se Holmes udaljavao od Sunca, ostavljajući začuđene astronome da predlože samo čista nagađanja o tome zašto se to dogodilo. Nitko nije spomenuo bilo kakvu vezu između ogromnog pražnjena električno nabijenih čestica sa Sunca jer su, očigledno, električni fenomeni toliko van polja izučavanja astronoma.

Komet Holmes snimljen 14.11.2007. pokazuje plavi rep iona. Ovu snimku načinio je Ivan Eder iz Mađarske.

Najzad, da li se znanstveni mediji sjećaju 1991., kada se komet Halley zapalio i svjetlio 300 puta sjajnije od normalne jakosti, koju je imao dok je bio daleko od Sunca, dok je bio između orbite Saturna i Urana? Temperatura kometa od -200 stupnjeva Celzija bi trebala kategorički isključiti sve „kometrane aktivnosti“ pod standardnim pretpostavkama. Je li bila čista slučajnost da se to dogodilo dok je komet bio u blizini zabilježenih solarnih izboja?

Što se Elenina tiče, tu ima jako malo ili nimalo stvari koje bismo mogli dodati o ovome objektu. Uskoro ćemo znati više kada se njegovi ostaci pojave iz pozadine Sunca. Ali imajući na umu implikacije Eleninove sudbine, ako su astronomi u pravu glede mišljenja da su komete komadi zaleđenog materijala koji se miču kroz električno neutralne domene Sunca, (zamislite apsurd – „da oni u stvari griju“ os Sunca) i da to zagrijavanje počinje u ledenoj regiji iza asteroidnog pojasa! – koje bi onda moglo uzrokovati da Elenin u potpunosti ispari u nekoliko narednih mjeseci dok će u stvari samo provesti nekoliko tjedana unutar orbite Zemlje. Ovo je jedan od problema s kojim se susreće standardni model dok električni model daje točno onakav podatak s kojim se srećemo: Eleninova veličina je uvelike precijenjena.

Original pročitajte ovdje.

Nastavak:

Električni svemir: Komet Elenin – debata koja se nikada nije dogodila – drugi dio