U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Vaša DNK može nositi „memoriju“ vašeg života i oboljenja još od trenutka kada ste bili djeca

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

Uvjeti života jedne obitelji utječu na značajne promjene DNK djece. Te oznake ostanu zapisane u DNK memoriji sve do sredovječnih godina te osobe, a ljudska DNK se oblikuje prema uvjetima života i ekonomskom statusu, otkrila su istraživanja kanadskih i britanskih znanstvenika.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta McGill u Montrealu i Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru i UCL Instituta za zdravlje djece u Londonu su pogledali u genetske metilacije koje su povezane sa socijalnim i ekonomskim faktorima u ranom životu. Oni su pronašli jasne razlike u genetskoj metilaciji među onima koji su odrasli u obiteljima s visokim i niskim standardom života. Više nego dvostruko različitih metilacijskih razlika je bilo povezano s kombiniranim efektom zdravlja, uvjetima u kući i roditeljskih poslova (naročito za ranog djetinjstva) i onda su te iste odlike uspoređene s odlikama ovih osoba u odrasloj dobi (razlike su 1252 genetskih metilacija naspram 545).

Otkriće je objavljeno 25.10.2011 u  International Journal of Epidemiology (Internacionalnom žurnalu za epidemiologiju), što bi mogao postati glavni dokaz kako su bolesti povezane s niskom socijalnom i ekonomskom pozicijom te da posljedice takvog stanja mogu ostati cijeli život bez obzira na kasnije poboljšanje životnih uslova.

Studija je odlučila otkriti način na koji rani životni uslovi postaju „biološki zapisani“ u nama i kako nastavljaju s utjecajem na naše zdravlje na bolje ili gore tijekom života. Znanstvenici su odlučili pregledati DNK metilaciju, takozvane epigenetičke modifikacije koje su povezane s promjenama u genetskim aktivnostima i koje su zbog toga potencijalna opasnost za zdravlje. (U širem smislu, metilacije gena su siguran pokazatelj u reduciranju aktivnosti gena DNK-a.)

Znanstvenici su se trenutačno fokusirali na 40 učesnika iz Velike Britanije i ta studija još uvijek traje, no do sada su dokumentirali mnoge aspekte života preko 10 000 ispitanika koji su se rodili najranije od ožujka 1958.

Istraživači su uz pomoć krvi participanata starijih od 45 godina koji su podrijetlom iz bogatih ili siromašnih obitelji htjeli vidjeti razlike u njihovoj DNK metilaciji da bi ustanovili da li takva razlika postoji i je li povezana sa socijalnim razlikama i načinima života. Analizama su izmjerili metilacijske razlike u DNK na više od 20 000 gena u različitim socioekonomskim grupacijama.

„Ovo je prvi put da smo mogli povezati ekonomsko stanje ljudi u njihovoj ranoj dobi s biokemijom DNK,“ rekao je Moshe Szyf McGill, profesor farmakologije.

„Ako o genomu mislimo kao o rečenicama, naša DNK su slova koje smo mi naslijedili od naših roditelja. Onda je metilacija nešto kao interpunkcija koja odlučuje kako će se slova spajati u rečenice, paragrafe koji se različito čitaju u različitim organima tijela,“ objasnio je Szyf. „Mi smo otkrili kako su ti interpunskcijski znakovi podložni signalima koji dolaze iz okružja ljudi i da vode podrijetlo od uslova življenja u ranom djetinjstvu. U biti, oni djeluju kako mehanizam, vjerujemo u promjene DNK u stalno mijenjajućem svijetu.“

„Otkrili smo začuđujuću razliku u varijacijama DNK metilacije na preko 6000 genetskih kontrolnih regija u 40 ispitanika,“ rekao je umirovljeni profesor  Marcus Pembrey sa UCL Instituta za zdravlje djece. „Unutar ovih jako raširenih varijacija postojao je određen profil metilacije DNK koji je povezan s visokim životnim standardom kod odraslih i kod djece. Čak je još više bilo začuđujuće da smo DNK uzeli kod ljudi starih najmanje 45 godina, da se njihova DNK metilacija održala toliko dugo na 1252 gena koji su povezani s životnim uslovima u djetinjstvu za razliku od 545 promotora povezanih uz životni standard u odrasloj dobi.”

„Trenutačna istraživanja su samo početak jer ne mogu točno reći koliko rano su se u životu dogodili ti epigenetički uzorci i kako, dugoročno gledano, utječu na zdravlje,“ rekao je profesor Power. „Ova saznanja su korisna i jako važna, ali je potrebno napraviti dalekosežna istraživanja da bismo otkrili što sve ona nose.“

No studija nije pokazala:

  • Specifične bolesti i efekte povezane s određenim dijelovima DNK i razlikama u metilaciji.
  • Jesu li te promjene pozitivne i jesu li bile metode zaštite tijela.
  • I mogu li se ove promjene prenijeti na naše potomke.

Studija nije bila dizajnirana da pregleda i ova područja.

Cijeli članak na Engleskom jeziku pročitajte ovdje.

Komentar Matrix Worlda: Drago nam je da se DNK počinje sagledavati i s ekonomsko-socijalnih stanovišta. Socijalni problemi su se do sada povezivali jedino s nekim tipičnim bolestima vezanim uz pothranjenost ili loše uvjete života, ali nitko do sada nije uspio povezati promjene u DNK i uvjetima života. Ova studija otvara neprocjenjive mogućnosti da pokaže kako neimaština i socijalna neizvjesnost mijenjaju čovjeka i utječu na njegov genetski materijal. Mi s velikom zainteresiranošću očekujemo nova istraživanja koja će pokazati jesu li te promjene na DNK uzrokovane neimaštinom negativne ili zaštitne. Nakon toga, u zavisnosti od odgovora, poimanje karme može biti promatrano iz jednog sasvim novog aspekta – kroz našu DNK.