MISTERIJE

Hobotnice imaju inteligenciju koja nalikuje „ljudskoj“

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Ovaj mekušac s osam trakova koristi oruđa, prepoznaje ljude čak se može i igrati. Vrijeme je da se pozabavimo ovom inteligentnom životinjom.

Hobotnica u kući koju je napravila od dvije polovice kokosovog oraha.

Hobotnice su pametnije nego li se mislilo. Brdo dokaza pokazuje kako ove kreature imaju brojne sličnosti s „ljudskom inteligencijom“ zbog koje ih možemo svrstati uz bok s pametnijim kućnim ljubimcima. Evo primjera zašto su hobotnice zadobile respekt svijeta znanstvenika.

Koje su to „ljudske osobine“ koje imaju hobotnice?

Znanstvenici su primijetili da hobotnice u zatočeništvu pospremaju i čiste svoju jazbinu i ispred nje nakon što su pojele hranu. Nakon toga pažljivo aranžiraju kamenčiće na ulazu u brlog, prije nego li se opuste i zaspe. (S obzirom da su dva vaša urednika ronioci možemo posvjedočiti da hobotnice ne samo da čiste svoju jazbinu i okućnicu već je pažljivo kite s objektima koje smatraju interesantnima: svjetlucavim školjkicama, staklom, konzervama, čepovima od pive i svakakvim drangulijama koje pronađu u moru.)

Takvi pothvati zahtijevaju „planiranje“ i „sakupljanje“ i eventualnu uporabu „alata,“ izjavila je Sy Montgomery iz Orion Magazine-a. U drugim studijama, hobotnice su naučile kako otvoriti „sigurnonosne“ čepove na bočicama Tylenola (analgetika i antipiretika) – ti čepovi stvaraju problema i ljudima.

Dobro, što još?

„Jedna ženka hobotnice je pažljivo usmjeravala mlaz vode iz svog sifona  da bi pomaknula plastičnu bočicu za tablete s jednog na drugi kraj akvarija da bi je dogurala do pumpica za vodu, koja je pak opet bočicu katapultirala prema hobotnici. Ona je ponovila ovu akciju dvadesetak puta,“ stoji u izjavi Mongomery-a. Jedan je znanstvenik zbog toga uzbuđeno pozvao svoje kolege: „Ona se igra kao i mi kada udaramo loptom o zid da nam se vrati.“

Što s njihovom memorijom?

Znanstvenici su otkrili da hobotnice pamte različite ljude, izjavo je Josh Rothman iz Boston Globea, te također da imaju određene ljudske prijatelje i neprijatelje. „Ove životinje čak prepoznaju imena koja su im nadjenuli. Kada ih zazovete one, polako ispužu iz svoje jazbine prema osobi koja im se sviđa. Kada je hobotnica zaljubljena u određeno ljudsko biće, ona izbaci vodu iz svog sifona kada je ta osoba zazove.”

Onda znači da imaju veliki mozak, zar ne?

Ne, većina primjeraka iz akvarija nije imala veće mozgove od lješnjaka, za razliku od veličine mozga papiga koje pričaju. Ono što je jako „čudno“ je da se svaki neuron u mozgu hobotnica računa. One imaju tek 130 milijuna neurona, dok ih ljudi imaju 100 milijardi. Tri petine neurona hobotnica se ni ne nalazi u njihovim glavama – već u tracima koji svaki može misliti za sebe, što im omogućava da osjećaju okoliš na način koji znanstvenici još nisu uspjeli razlučiti.

Kako su ove životinje postale tako pametne?

Znanstvenici smatraju kako su hobotnice izgubile oklop koji je štitio njihovu pamet. Moderne hobotnice su tako postale puno pokretnije za lov no tako su postale više osjetljive na veće predatore. „Samo najpametnije i najdomišljatije hobotnice opstaju – one koje su se mogle skriti najdomišljatije, koje putuju same bez da se mogu otkriti,“ izjavila je Annalee Newitz u io9.

Zbog toga se ove životinje koriste različitim alatima da bi ostale skrivene cijelo vrijeme.

Cijeli tekst na engleskom jeziku pročitajte ovdje.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.