MISTERIJE

Vikinzi su navigirali uz pomoć prozirnih kristala?

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

National Geographic News je objavio članak o tome kako su Vikinzi navigirali uz pomoć kristala koji se zovu Islandski kalcit, što je otkrila je najnovija znanstvena studija.

U nekim islandskim sagama – koje pričaju o životima Vikinga – opisano je kako su moreplovci koristili Sunčani kamen da bi locirali poziciju Sunca po oblačnom danu.

Kamen, to jest, kristal je radio na takav način da je otkrivao značajku sunčeve svjetlosti koja se zove polarizacija.

Polarizacija nastaje kada svjetlost – koja inače normalno prolazi kroz našu atmosferu – prođe kroz prepreke kao što su sjajne i glatke prozirne površine ili čak i kroz maglu, što uzrokuje da se zrake svijetla lome pod određenim kutom.

Zbog tih značajki kada se svjetlost lomi kroz određene vrste atmosfere, rezultat je polarizacija koja odaje pravac originalnog izvora svjetlosti.

Detektiranje polarizacije svjetlosti mogu sasvim prirodno raditi neke životinje kao što su pčele.

Vikinški kompas.

1969., jedan danski arheolog sugerirao je da su Vikinzi najvjerojatnije koristili Sunčane kristale da bi detektirali polarizirano svjetlo, drugim riječima, da su koristili kristale kako bi im oni zamijenili Sunčane satove, te da su im oni bili pomoć u navigiranju zvijezdama i slično.

Od tada, znanstvenici su pokušavali otkriti kako su to radili. Sage o davnim Vikinzima nisu zabilježile baš taj dio.

Kristal koji otkriva Sunce

Fizičar Guy Ropars sa Sveučilišta u Rennesu u Francuskoj je napravio eksperiment s potencijalnim kristalom koji bi mogao biti Sunčani kamen Vikinga: islandski kalcit, kojeg su nedavno pronašli na olupini britanskog broda koji je potopljen 1592.

U laboratoriji su Ropars i njegov tim koristili komadić islandskog kalcita kojeg su obasjali laserom s polariziranom svjetlošću, te su izmjerili kako kristal odvaja polariziranu od nepolarizirane svjetlosti.

Kada su zarotirali kristal, otkrili su da je samo na jednom mjestu u kristalu polarizirana i nepolarizirana svijetlost jednako jaka – u kutu kojim se locira izvor te svjetlosti.

To bi omogućilo prastarim moreplovcima da testiraju kristal po sunčanom, što bi im naposljetku omogućilo da ga koriste za oblačnih dana. Navigator bi tada koristio relativnu jakost takvih zraka ali bi s jednakom preciznošću mogao ustanoviti izvor svjetlosti.

Islandski kalcit je idealan za navigiranje

Tim je regrutirao 20 volontera da naizmjenično pokušavaju pronaći poziciju Sunca po jako oblačnom danu.

Navigatori dijele horizont na 360 stupnjeva. Tim znanstvenika je otkrio kako su volonteri uspjeli locirati sunce s jednim stupnjem pogreške.

Tipičan prikaz Vikinškog kompasa.

Rezultati su potvrdili da je Islandski kalcit idealan kristal i da se može koristiti s velikom preciznošću da bi locirali Sunce skriveno teškim oblacima.

izjavila je ekolog Susanne Akersson sa švedskog Sveučilišta u Lundu. Akersson je bila dio Roparsova tima istražitelja.

2010. Akerssonova i kolege su pokazali kako lokalni vremenski uslovi na subpolarnim i polarnim predjelima planete mogu utjecati na oblike svjetlosne polarizacije. To znanje su Vikinzi morali imati ako su koristili kristale za navigaciju.

No ostaje pitanje da li je Islandski kalcit bio dio svakodnevnog i uobičajenog korištenja ili samo jedna iznimka u Vikinškoj povijesti

kazala je Akersson.

O tome znanost ne može reći ništa.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.