PONERIZACIJA DRUŠTVA

PSIHOPATIJA NA DJELU: Nove nuklearke pokretat će torij!!

Šarena laža ekološki čistih torijskih nuklearki.

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

U svijetu koji ima nuklearnog otpada i vojnog nuklearnog arsenala koji bi mogao zbrisati sav život sa Zemlje nekoliko desetina tisuća puta, znanstvenici plaćeni moćnim energetskim i nuklearnim lobijem spremaju nuklearke XXI vijeka za koje tvrde, ovo su EKOLOŠKE nuklearke koja će okoliš učiniti čišćim i sigurnijim. Je li to moguće?? Što nam ne govore i što od nas skrivaju?

Prirodni oksidirani torij.

Wired magazine, poznata online tiskovina je još 2009. pisala o novom gorivu za supermoderne nuklearke koje su se već počele graditi, na primjer u Indiji, kako navodi The Register. NASA-ini znanstvenici iz Marshall Space Centrea već smišljaju motore koje će pogoniti nuklearni reaktori snabdijevani torijem. Ti novi reaktori će biti prvi koji će koristiti tečno gorivo.

Može li nešto što je radioaktvno biti ekološko?

Još, 1958. Alvin Weinberg je napisao znanstveno istraživanje o tečnom nuklearnom gorivu i rekatoru pogonjenim torijem, prirodnim radioaktivnim kemijskim elementom čija je oznaka Th. Torij je ime dobio po bogu Toru iz nordijske mitologije jer se željelo naglasiti koliko je ovaj element moćan i nadmoćan nad drugim radioaktivnim elementima.

U prirodi se torij pronalazi samo kao torij-232. Raspadanjem on emitira alfa zračenje, a njegov životni vijek poluraspadanja iznosi 14,5 milijardi godina. Procjenjuje se da ga u prirodi ima tri puta više nego li uranija. Iako je torij otkriven još 1828., znanstvenici su zbog ubrzane potrebe za stvaranjem atomske bombe odlučili iskoristiti uran kao oružje i pogonsko gorivo tada izvikane najsigurnije i najekološkije nove energije iliti energije koja se dobivala iz nuklearnih elektrana.

Skupi kristali torija.

Svatko vrlo dobro zna koliko su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki te nuklearne katastrofe u Tree Mile islandu, Černobilu, Fukušimi i Daiičiju „ozračile“ nas i ovu planetu i koliko su suludi vojni pokusi upropastili naše planetarno okružje sa preko dvije tisuće nuklearnih eksplozija, o čemu smo pisali ovdje, tako da propagandna super moćnog vojnog i energetskog lobija nije ispala ništa više doli šarena laž o opasnom i brzom načinu za brzo spravljanje ogromnih količina električne energije. Vjerujte nam na riječ – nuklearke su sve osim ekološke i sigurne.

No vratimo se na priču o toriju, novom super moćnom „ekološkom“ gorivu.  Od 1964. do 1969. torij se koristio za rafiniranje urana. S obzirom na neželjene efekte koje su takvi pokusi nosili za sobom, Amerikanci su prekinuli testiranje i zatvorili reaktore koji su koristili torij.

Karpakar 1 indijska nuklearka na torij.

Za sada je jedino Indija priznala da torij koristi kao ekološko gorivo, no s obzirom da Indija i nije ekološka zemlja s pravom sumnjamo da je u pitanju nešto drugo, na primjer još žešća utrka u naoružavanju i rafiniranju urana. S obzirom da je Indija jedna od zemalja koja gomila nuklearni arsenal, torij je potreban jer za rafiniranje urana trebaju ogromne količine električne energije a tu je energiju najlakše dobiti iz još radioaktivnijeg elementa čiji bi se nuklearni reaktori trebali puniti svakih stotinjak godina.

Osim Indije, i Rusija i Kina ubrzano rade na svojim planovima za iskorištavanje torija, no otvoreno se zna da je istraživanje osim u mirnodopske svrhe okrenuto i vojnom eksperimentiranju. Ne treba zaboraviti da Iran svu nuklearnu tehnologiju dobiva od Rusije tako da je pitanje godina kada će i ova zemlja poželjeti kupiti od Rusa i nešto tako.

Glavni razlozi za iskorištavanje torija su njegovo obilje, dugotrajnost kao goriva i relativno manji troškovi obrade, za razliku od tog istog procesa vezanog za uran.

Glavna osobina torija je da se polako razlaže u vodi no ne gubi svoja gorivna svojstva, iako se otapa jedino u uobičajenim kiselinama. Torij se tali na 2946 stupnjeva Celzijevih dok se torij dioksid topi na nevjerojatnih 3300 stupnjeva Celzija. Torij se iz zemlje dobiva u gotovo 100% čistom stanju, iako u sebi obično sadrži do 0,7% urana 235.

S obzirom na vijek poluraspadanja od preko 14 milijardi godina pitamo se s velikom zabrinutošću kako će se otpad i nuklearki na torij moći sa sigurnošću skladištiti?

Legura torija i magnezija zvana Mag-Tor se koristi za mašine svemirskih letjelica jer može izdržati velike temperature i pritiske. Torij magnezij je korišten i za CIM10 Momarc projektile, no zbog zabrinutosti od radijacije ovaj je projekt sklonjen od očiju javnosti.

IAEA, Internacionalna agencija za atomsku energiju je još jednom pokazala svoje gramzivo lice kada je 1996. započela istraživanje sa Američkim ministarstvom energije o toriju kao nuklearnom gorivu. Izraelski znanstvenik, Alvin Radkowsky, je iste godine stvorio konzorcij koji razvija nuklearne reaktore za torij, tako da je trenutačno i Izrael još jedna država koja u toriju vidi novi uran.

2005. IAEA je imala gotov i razrađen plan o korištenju torija u energetske svrhe iako priznaju da imaju i određene probleme koje će riješiti u hodu, kao da je riječ o proizvodnji čokolade, a ne o materijalu koji nas može ozračiti za narednih 14 milijardi godina.

Koliko su moćnici ovog svijeta trenutačno zadivljeni torijem govori i činjenica da su otkrili način da jedno punjenje torija pogoni nuklearku 1000 godina. S obzirom da je jedna prosječan životni vijek nuklearke 30-35 godina sa zabrinutošću gledamo u gorivo koje mnogostruko nadživljava konstrukciju koja bi trebala garantirati njegovo sigurno korištenje.

Za sada je glavni argument IAEA i njenih zagovornika da torij proizvodi 10.000 manje radioaktivnog otpada, no pitanje o našoj sigurnosti još uvijek ostaje s obzirom na negativna iskustva koje imamo s mnogobrojnim kvarovima i košmarima iz klasičnih nuklearki.

Indija, ekološka zemlja, koja želi ekološki čistu energiju iz torija? Mi u to ne vjerujemo, a vi?

Indija za sada ima Kakapar 1, prototip nuklearke na torij koja proizvodi 300 MW električne energije i planira još niz takvih projekata, pod nazivom Advanced Heavy Water Reactor (AHWR), dok će krajem 2011 započeti s gradnjom MWe AHWR CANDU što će biti prva komercijalna torijska nukelarka u toj zemlji. Indija ima 25% svjetskih nalazišta torija i smatra se da će do 2050. 30% električne energije dobivati na ovaj način.

Njemačka ima svoj THTR-300 koja je prva komercijalna nuklearka tog tipa u Europi.

Obogaćeni torij je piroforičan i spontano se zapaljuje, iako emitira alfa zračenje, aerosol torija ili zrakom raspršen torij. Ako dospije u ljudsko tijelo stvara kancerogena oboljenja pluća, jetre, pankreasa i krvi.

Hoćemo li mi zaista povjerovati ponovno da je ovo EKOLOŠKO gorivo kao da nam nije dosta nuklearki s uranijem???