PONERIZACIJA DRUŠTVA

Hoće li vojnom vježbom i zatvaranjem Perzijskog zaljeva u prolazu Hormuz, Iran isprovocirati novi svjetski rat?

Preveli i uredili: urednici Matrix Worlda

Ova godina nije ni završila, a na uvijek nemirnom Bliskom Istoku se ponovo zvekeće oružjem. To ne bi bilo ništa nova da Iran nije napravio vojnu vježbu u strateškom prolazu Hormuz koji je jedini ulaz u Perzijski zaljev, mjesto s kojeg dolazi velika količina svjetske sirove nafte.

Da bi shvatili koliko je situacija ozbiljna moramo se malo vratiti u povijest.

Sayyid Mohammad Khātamī liberalni reformistički predsjednik Islamske Republike Iran je za svog mandata od 1997-2005 smijenio mnoge zvaničnike i guvernere Irana koji su držali tvrdolinijaška stajališta i koji su smatrali da se Iran jedino treba razvijati u vojnome smislu. Jedan od smijenjenih guvernera je bio Mahmoud Ahmadinejad. Nakon tog događaja Ahmadinejad ulazi u najkonzervativniju iransku stranku Udrugu graditelja islamskog Irana i svojom ultrakonzervativnom politikom 2003. dobija većinu glasova i pobjeđuje u Teheranu za gradonačelnika.

03.08.2005. Mahmoud Ahmadinejad postaje predsjednik. Na domaćem planu ga se kritizira da ekonomsku situaciju ostavlja po strani i da Iran gubi teško stečena građanska prava, no velike simpatije svojih građana dobija agresivnim izjavama o Izraelu. Naročito je poznata ona da je Izrael izmišljena država i da za njega ne postoji. Njegova najveća odluka se dogodila 2009. kada je dobio podršku svih desničara i islamskih ekstremnih stranaka s tme što je odlučio modernizirati, ubrzati i u fokus staviti nuklearni program zemlje s težnjom na pravljenje dalekometnih nuklearnih projektila. Tada se zemljom stvorio val protesta jer je novac od prodaje iranske nafte umjesto u razvoj, školstvo, zdravstvo i infrastrukturu počeo direktno ići u vojnu strukturu, naročito u novi nuklearni program. No neredi su spriječeni, mnogi ljudi uhićeni čak i Ahmadinejadovi najbliži suradnici koje je on nazvao „ljudima koji su zastranili“. Nakon toga je postalo jasno da Ahmadinejad neće tolerirati neistomišljenike i da će se s njima žestoko obračunavati.

Politika oštrog jezika i verbalne prepirke između Irana, SAD-a i Izraela su se polako zaoštravale unazad par godina i 08.12.2011. su dobile sasvim novu dimenziju kada su iranci zarobili špijunsku bespilotnu letjelicu SAD-a, likujući nad sramotom Amerikanaca.

Sejil 2 dalekometni iranski projektil koji je u stanju osim konvencionlanog punjenja nositi i nuklearne glave.

12.12.2011. Iran objavljuje kako će napraviti vojnu vježbu u prolazu Hormuz s kojom će u stvari onemogućiti prolaze tankera iz Perzijskog zaljeva koji je jedno od najbogatijih područja sirovom naftom. Do jučer su sve važnije svjetske tiskovine polemizirale o tome kako Iran ne bi uradio takav opasan potez i kako će vjerojatno odustati od takve vježbe.

Danas je Iran to i obistinio, nakon toga svjetske cijene nafte su podivljale kao što vidite na prikazima s burzi.

Povećala se i cijena zlata. Zlato uvijek dobija na cijeni u kriznim vremenima i u slučaju otvaranja ratišta, što je još jedan jasan pokazatelj koliko je situacija s Hormuzom ozbiljna jer je zlato poskupilo čim se saznalo da je Hormuz zatvoren.

Prison Planet TV, otkriva kako je državni tajnik Parviz Sarvari jučer izjavio sljedeće iranskoj novinskoj agenciji:

„Uskoro ćemo  imati vojnu vježbu o tome kako zatvoriti prolaz Hormuz. Ako svijet želi napraviti ovu regiju nesigurnom, mi ćemo svijet napraviti nesigurnim.“

Kroz 70 kilometara širok prolaz Hormuz prolazi oko 15,5 milijuna barela nafte svaki dan što predstavlja 33% svjetskog naftnog transporta.

Iran je neprestano ponavljao u zadnje vrijeme kako će zatvoriti ovaj prolaz ako se dogodi napad Izraela i SAD-a na Iran, hvatanje špijunske letjelice SAD-a je očigledno određen znak koji su Iranci ozbiljno shvatili i uzvratili na ovaj način.

Nakon špekulacija o sankcijama koje je SAD i Izrael htio nametnuti Iranu, glasnogovornik Vanjskih Poslova Irana Ramin Mehmanparast je rekao kako Iran može uraditi da cijene sirove nafte narastu na 250 dolara po barelu.

Prolaz Hormuz, kamen spoticanja između Amerike i Irana.

Odgovor Državnog tajnika za obranu SAD-a Leona Panetta je bio sljedeći: „Bilo kakvo ometanje slobodnog transfera nafte kroz Perzijski zaljev će označiti zadnju kap i s njom će Amerika podvući zadnju crtu.“

Eksperti predviđaju kako će zatvaranje Hormuza na samo 30 dana cijenu nafte raketirati na 200-500 dolara po barelu, što bi okinulo globalnu ekonomsku nestabilnost i SAD koštalo gotovo 75 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka.

Kao što je Prison Planet TV izjavio prošli tjedan, SAD je poslao tri ratna broda na srednji istok, zajedno s pratnjom od nekoliko drugih jurišnih brodova, u slučaju da tenzije eskaliraju.

Američki ratni brod USS John C. Stennis se već nalazi tik do iranskih teritorijalnih voda i iskoro će mu se pridružiti USS Abraham Lincoln i USS Carl Vinson.

SAD za sada ima sveukupno pet glavnih nosača zrakoplova raspoređenih po različitim morima, baš onoliko koliko su imali i kada su pripremali invaziju na Irak 2003.

Iskreno se nadamo da će se ova kriza riješiti političkim načinom i razgovorom i da se najgore neće dogoditi.