Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Online tiskovina Newser je otvoreno dovela u pitanje toliko poznatu i opće prihvaćenu paradigmu u izlasku prvih ljudi iz sjeverne Afrike, ti zaključci se mogu zahvaliti novim istraživanjima naše DNK. No naša DNK je pokazala kako je “Mitohondrijska Eva” starija od prvotnog poznatog Adama te da je bilo nekoliko Adama čije odlike pronalazimo u našoj genetici.

Čini se da prvi ljudi nisu izašli iz Afrike kroz sjevernu rutu ovog kontinenta. Umjesto toga DNK istraživanja su pokazala kako su oni prije više od 60.000 godina otplovili iz istočne Afrike u Indiju.

Taj podatak i mnoge druge sitnice koje su usput otkrivene u našoj DNK kroz Genografički Projekt, otkriva Independent.

Volonteri sa svih strana svijeta nude uzorke svoje DNK  kako bi znanstvenici mogli pratiti prastare promjene u DNK, uz pomoć kojih prate kretanje prvog Homo Sapiensa koji se pojavio u Africi prije nekih 200 tisuća godina, nakon čega se proširio cijelom planetom.

Pregledom ženskog X kromosoma otkrilo se kako se prva velika migracija dogodila tako da su prvi ljudi krenuli iz Afrike kroz prolaz Bab-el-Mandeb u Indiju. DNK dokazi također otkrivaju da su većina postojećih genetičkih varijacija već postojale u Africi, gdje su prvi ljudi proveli najviše vremena.

Nakon toga najviše i najbrojnije prastare varijacije u DNK se nalaze i Indiji, najvjerojatniji razlog takve raznolikosti DNK varijacija je u tome da su prvi ljudi nakon Afrike prvo došli u Indiju.

Praćenje genetike Mitohondrijske Eve.

Independent je pregledao DNK podatke nekolicine volontera s kojima se otkrilo kako se može otkriti da li DNK  ljudi ide do ledenog doba ili do „Mitohondrijske Eve.“

Prenošenje mtDNK s majke na kćeri.

Mitohondrijska Eva je de facto prvi čovjek, dobro ste čuli, nije riječ o navodnom „Adamu“ već najstariji dijelovi naše ljudske genetike pripadaju ženi.

Drugim riječima ta nepoznata žena je naš prvi poznati predak čije tragove imamo gotovo svi u našoj DNK i čiji se tragovi mogu pratiti kroz mitohondrijske djelove DNK po ženskim linijama, jer se mitohondrijska DNK ili (mtDNK) prenosi s majke na kćeri bez genetskih rekombinacija.

Za Mitohondrijsku Evu se zna da je nastala prije nekih 200 tisuća godina u Africi i pripadala je Homo Sapiensu, tj. modernom čovjeku, ova vrsta se razvijala odvojeno od svojih „rođaka“ (na primjer nenadertalaca).

Ostatak mitohondrijske DNK je vjerojatno nastao miješanjem sub-grupa različitih praljudi o kojima smo već pisali ovdje. O tome se više govori u knjizi The Seven Daughters of Eve. Od koje su nastale sedam različitih genetičkih grupacija ljudi na zemlji i njihove varijacije.

Genetički Adami se relativno lako prate kroz našu DNK, ali prvi Adam ostaje nepoznanica zbog mutacija u Y-kromosomima.

Genetički Adam ili najstariji trag modernog muškarca se može pratiti nazad u prošlost do 142 tisuće godina. U našoj genetici se mogu pratiti dva skoka glede genetičkog Adama starog 142.000 i onog od prije 60.000 to jest nastanka kromanjonca.

Od mnogih Adama su nastale glavne odlike različitih rasa na zemlji.

Naša genetika koja se prati uz pomoć Y kromosoma ili dijelova DNK koje nasljeđujemo s muške strane nosi još jedno nevjerojatno otkriće, postojali su mnogi Adami u našoj prastaroj prošlosti!

Y kromosom Adama nije povezan sa samo jednom muškom individuom. Nastale mutacije koje smo uz put pokupili od prvih Adama uvelike kompliciraju praćenje naše DNK, s današnjim saznanjem o genetici i razvoju DNK znanost je uspjela klasificirati nekoliko takvih Adama od kojih su se stvorile određene grupacije ljudi. Smatra se da će dodatni razvoj genetike uspjeti otkriti primarnog Adama iz naše pradavne prošlosti, no zbog varijacija gena koji se događaju unutar Y kromosoma za sada to ostaje nedostižan zadatak.

Za sada se zna da je prvotni Adam pripadao Haplo grupi A, no ostaje na znanosti da dokuči mutacije u Y kromosomima kako bi konačno doznali tajnu našeg nastanka.

Haplo grupa I i njene varijacije u Europi, zanimljivo  je kako se ova grupacija širila Europom prolaskom ledenog doba.

Učestalost različitih Haplo grupacija na Europskom teritoriju pokazuje koliko smo izmiješani. Iako se najviše može primijetiti varijacija I Dene-Kavkažana ili prvotnih bijelaca.

Haplogrupacije na razini svjetske populacije po zemljopisnim lokacijama.

Haplotipovi svjetske populacije i njene seobe širom svijeta su toliko zanimljive da ćemo im se više posvetiti u budućim tekstovima.