PONERIZACIJA DRUŠTVA

30 najvećih američkih tvrtki je od 2008. do 2010. kongresnom lobiju platilo više novaca nego li poreza na dobit!

Prevela i uredila: Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

30 multimilijunskih američkih tvrtki je između 2008. i 2010. potrošilo više novaca lobirajući u Kongresu nego za plaćanje poreza, pri tome su  koristili mnoge tehnike za izbjegavanje plaćanja poreza. Na kraju su tijekom tog trogodišnjeg perioda svakodnevno trošili otprilike 400 000 $ (uključujući vikende) kako bi lobirali zakonodavce i utjecali na političke izbore, saznajemo iz novog izvješća nepartizanske Javne kampanje ili non-partisan Public Campaign o čemu je pisala online tiskovina International Business Times.

U drugom stupcu od lijevo je ostvareni profit, u trećemu plaćeni porezi na dobit, u četvrtome novac za potplaćivanje političara koje je u SAD-u legalno i zove se lobiranje.

Unatoč rastućem saveznom deficitu i širokorasprostranjenoj ekonomskoj nestabilnosti koja je od 2008. pomela SAD, spomenute su tvrtke između 2008. i 2010.god. uspjele akumulirati profit od 164 milijarde $ zajedno u kombinaciji s poreznim rabatom u iznosu od gotovo 11 milijardi $. Javna kampanja nadalje izvještava da su te tvrtke u istom periodu potrošile oko 476 miliona $ lobirajući Američki kongres i još dodatnih 22 miliona $ na savezne kampanje dok su u nekim slučajevima otpuštale radnike i povećavale rukovoditeljsku naknadu.

29 najvećih tvrtki nije platilo savezne poreze 2008.-2010.

Od 30 tvrtki analiziranih u izvještaju, a tu su uključeni General Electric, Verizon komunikacije, Wells Fargo (WFC), Mattel (MAT) i Boeing (BA), njih 29 je uspjelo izbjeći plaćanje državnih poreza od 2008. do 2010.  Jedino je FedEx, koji je prikupio oko 4,2 milijarde $ prihoda tijekom tog razdoblja, platio trogodišnju poreznu stopu od 1 % (ukupnog iznosa 37 miliona $) što je mnogo manje od zakonski propisane stope poreza na dobit koja iznosi 35 %.

Izvješće Javne kampanje je prošireno od strane liberalno nastrojenih Građana za poreznu pravdu s novobjavljenom analizom o izbjegavanju korporacijskog poreza kao i o lobiranju podacima o izdacima.

Građani za poreznu pravdu, koja je sestrinska organizacija Instituta za oporezivanje i ekonomsku politiku, izvještava da 68 od 265 konstantno profitabilnih sretnika u 500 tvrtki nije platilo državne poreze na dobit barem za jednu godinu između 2008. i 2010.  Njih 20 nije uopće platilo poreze na dobit u tom vremenskom razdoblju.

‘Naši izvještaji govore da su te tvrtke u kombinaciji ostvarile  1,33 bilijuna $ dobiti u posljednje tri godine. Previše njih je uspjelo od državnog poreza sakriti pola ili više svoje dobiti.’ navodi u priopćenju Matthew Gardner, izvršni direktor Instituta za oporezivanje te ekonomsku politiku i koautor izvješća. ‘Oni su toliko zauzeti izbjegavanjem poreza da nije ni čudo što ne mogu stvoriti nova radna mjesta.’

Prema izvještaju nazvanom ‘Korporacijsko izbjegavanje poreza u pedeset država, 2008-2010’, prihodi od državnih korporacijskih poreza su u opadanju već 20 godina. To se događa zbog većeg prolaska subvencija za državni porez, kao i zbog saveznih poreznih olakšica koje dodatno smanjuju državne prihode od poreza na dobit od samih početaka primjene državnog naplaćivanja firmama poreza na dobit. Gardner je također rekao da multidržavne tvrtke konstantno ‘posvećuju svoj novac i pravnu vatrenu moć osmišljavanju sheme za izbjegavanje plaćanja poreza.’ Analiza je plaćenog državnog poreza na dobit između 2008. i 2010. za 265 tvrtki ustanovila da on iznosi samo 3 % njihovog profita u SAD. To je pola od zakonski propisane 6,2 % državne stope poreza na dobit. U tri su godine ove tvrtke kao rezultat toga izbjegle plaćanje od ukupno 42,7 milijardi $.

Ne tako davne 1986. državni porez na dobit je iznosio 0,5 % nacionalnog BDP-a (mjerilo nacionalne ekonomske aktivnosti),’ stoji u izvješću. ‘Ali u fiskalnoj 2010. godini državni su i lokalni korporacijski porezi na dobit iznosili samo 0,28 % nacionalnog BDP-a, izjednačavajući se sa niskom stopom postavljenom 2002.’

Tvrtke otpuštaju radnike dok dobivaju porezne olakšice i povećavaju plaće rukovodiocima

Među dvadeset tvrtki koje su platile nula ili manje državnog poreza na dobit su pružatelj komunalnih usluga Pepco Holdings, farmaceutska tvrtka Bexter International i tvrtka Intel (INTC).

Baxter International i Intel su među tvrtkama koje prema Javnom izvješću nisu platili savezni porez na dobit u tom istom trogodišnjem razdoblju.

Od tih tvrtki je General Electric (GE) najviše potrošio na lobiranje, trošeći oko 84 miliona $ na lobiranje, dok je plaćanje savezne stope poreza na dobit iznosio negativnih 45 % na više od 10 milijardi američkog profita. PG&E Corp. praćena General Electricom je potrošila gotovo 79 miliona $ na lobiranje dok je plaćeno negativnih 21 % savezne porezne stope na 4,8 milijardi $ profita u SAD-u. Verizon komunikacije su potrošile 52 miliona $ na lobiranje dok su platili negativnih 3 % stope poreza na 32,5 milijardi $ profita.

Negativni učinak porezne stope znači da je tvrtka uživala poreznu olakšicu koja se obično provodi kroz povrat poreza i kreditima za prethodnu godinu što tvrtki omogućava da dobije ček za poreznu olakšicu, prema Građanima za poreznu pravdu.

Zamjenik u Bijeloj kući Kevin Brady (R.-Tex.) trenutno poduzima posljednje napore kako bi uključio tvrtke u povratak sa poreznog odmora tako da zakonski poveća porezne olakšice na plaće, produženje za koje je većinski vođa u Senatu Harry Reid (D.-Nev.) rekao da bi to svake godine ostavilo dodatnih 1500 $ u džepovima obitelji iz srednjeg sloja građana.

Istovremeno postoje oni koji su za poreznu korporacijsku repatrijacijsku proviziju ( koja bi američkom poslovanju dodala privremeni porezni odmor i do jednog bilijuna u prekooceanskoj dobiti) i inzistiraju na tome da bi to potaknulo nacionalnu usporenu ekonomiju i olakšalo tvrtkama da osiguraju radna mjesta.

Kongresni proračunski ured (CBO) izvještava da je odmor kroz porezne repatrijacije na posljednjem mjestu među 13 političkih opcija za stvaranje radnih mjesta. CBO procjenjuje da bi tijekom 2012-2013. god. repatrijacijski odmor u najboljem slučaju stvorio ekvivalent jednog radnog mjesta s punim radnim vremenom za svaki milion $ državnih troškova.

Verizon je unatoč izbjegavanju plaćanja većine državnih i saveznih poreza između 2008. I 2010. otpustio više od 21000 američkih zaposlenika, dok su Boeing, Wells Fargo, General Electric , American Electric Power i FedEX otpustili na tisuće radnika. Budući da su tvrtke sklone mijenjanju podataka o raspoloživim radnim mjestima, izvještaj Javne kampanje nije u mogućnosti iznesti dosadašnju statistiku o zapošljavanju za mnoge tvrtke ocijenjene u izvješću.

Dok je otpuštao radnike, General Electric je svojim vrhunskim rukovoditeljima dao 27 % povećanje plaće između 2008-2010. Oni su tako primili više od 75 miliona $ kompenzacije. Wells Fargo je povećao rukovoditeljske plaće za nevjerojatnih 180 % podižući tako rukovoditeljsku naknadu sa 17,8 miliona $ u 2008. na gotovo 50 miliona $ u 2010. Boeing, FedEx i AEP su također pokrenuli bujno povećanje plaća rukovoditeljima dok su istovremeno otpuštali na tisuće niže rangiranih radnika.

2010. je u stvari bila rekordna godina u plaćama rukovoditelja. Plaća glavnog izvršnog direktora u jednoj od najvećih američkih tvrtki je u prosjeku iznosila 11,4 miliona $ u 2010., otprilike 343 puta više od prosječne plaće radnika, prema analizi Američke udruge za rad. To je najveći raskorak između rukovoditeljskih i radničkih plaća na svijetu.  Rukovoditeljske su se plaće dignule u nebesa od 1980., kada su čelnici bili plaćeni oko 42 puta više od radnika u plavim kutama.

U međuvremenu je američki ured za popis stanovništva izvjestio da je prosječni kućanski dohodak opao za 3 719 $ između 2000 i 2010. god (mjereno dolarima u 2010).

Javna kampanja je svoj izvještaj objavila u srijedu, upravo kada su na tisuće nezaposlenih Amerikanaca preplavili K- ulicu u Washingtonu, D.C., lobirajućem centru za najprofitabilnije tvrtke na svijetu. Marš je bio dio četverodnevne serije događaja nazvanih ‘Preuzmimo ponovno Capitol’ čiji je cilj uvjeriti Kongres da prođe kroz sveobuhvatne mjere stvaranja novih radnih mjesta od kojih će korist imati njihovi birači, a ne posebne interesne skupine.

Originalni tekst na Engleskom jeziku pročitajte ovdje.