SVIJET POD LUPOM

La Gomera – otok zvižduka

Prevela i uredila: Ivana Kali

Možda ste imali prilike čuti o nekim egzotičnim jezicima, koji na primjer nemaju samoglasnika u sebi i koji nalikuju više na kliktanje i pucketanje jezikom nego li na običan govorni jezik, najpoznatiji takav primjer je jezik Bušmana iz južne Afrike. No to zasigurno nije najčudniji jezik na svijetu, najčudniji ljudski jezik je takozvani Silbo ili jezik sačinjen isključivo od zvižduka, kao oni iz istočne i južne Afrike. Najbogatiji od njih je onaj s Kanarskog otočja od kojih je najbolje očuvan Silbo s otoka La Gomera.

Silbadori su i mladi i stari na La Gomeri.

Na La Gomeri, “Silbadori” razgovaraju na jeziku koji se sastoji od 4000 riječi, a koji je u stvari zviždanje.

Na malom planinskom otoku Gomera, jednom iz skupine Kanarskih otoka, djeca jedna s drugima razgovaraju s kilometarske udaljenosti, upotrebljavajući jedan od najneobičnijih svjetskih jezika. Poznat pod imenom Silbo, ovaj jezik – koji je u stvari zviždanje, u svom vokabularu ima preko 4000 riječi i “Silbadori se njime služe da bi slali poruke preko otočnih visova i dubokih udolina.

La Gomera, vulkanski otok Kanara.

Povijest Silba dobro je poznata. Vjeruje se da su starosjedioci Gomere na to područje stigli iz današnje Mauretanije i da su se služili zvukovnim jezikom. Zvuk je bio tako dominantan za fonologiju (zvukovni sistem) njihovog jezika da su se jednostavne rečenice mogle izgovarati samo korištenjem tonova, (bez fonema*), a da pri tom ostanu smislene. Ovaj primitivni sustav evoluirao je uvođenjem nečeg što je u glazbi poznato kao glissando (prelazak s jednog tona na drugi „klizanjem“, tako da se čuju i međutonovi), te uvođenjem pauza, što je predstavljalo imitaciju suglasnika. To je omogućilo zviždačima da prenose mnogo kompleksnije fraze.

Silbadorski jezik se čuva od davnina.

U XVI. vijeku, kad su Španjolci zauzeli otok, domoroci su dovedeni do izumiranja. Španjolski imigranti prilagodili su gomeransko zviždanje svom materinjem španjolskom. Španjolski nema karakterističnih fonoloskih tonova, pa su koristili različite visine zvižduka umjesto samoglasnika. Taj sistem je naročito dobro funkcionirao među pastirima i farmerima 90. godina XX. vijeka, kad je modernizacija dovela broj zviždača do opasno niskog broja, vlada La Gomere uvela je silbo kao obavezan predmet u sve osnovne škole, što je izazvalo blistavu renesansu zviždanja.

Danas se silbo uči u školama na Gomeri.

Iako su od 1990-tih na rubu izumiranja, Gomeranci su uložili zajednički napor u oživljavanju svog jezika i uveli ga u plan i program javnih škola. Danas ga uči 3000 školaraca. Zadnji dan rujna 2009. godine, kako bi ga dodatno zaštitili, od strane UNESCO-a El Silbo je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom.

Objašnjenje: *fonem-najmanja jedinica govora bitna za značenje.

Originalni tekst na engleskom jeziku pročitajte ovdje.

Kako zvuči jezik zvižduka s La Gomere?

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.