ČAROBNI SVIJET T.C. LETHBRIDGE-A

Ispravljanje arheološkog datiranja uz pomoć viska – Toma Lethbridgea – drugi dio

Preveli i uredili: urednici Matrix Worlda

 Staklene perlice iz XIV vijeka nađene na lokaciji St. Augustine u Francuskoj, vjerojatno nalikuju na perlice koje je Lethbridge ispitivao viskom.

Od negdje 7. stoljeća nadalje čini se da je francusko staklo istisnulo proizvode iz njemačkog Poranja. Također je zanimljivo uočiti da neprozirne tirkizno-sive polu-porculanske perlice veličine dinje, koje se povremeno pronalaze u poganskim anglo-saksonskim grobovima, a češće u ostacima rimske Britanije, reagiraju na 10 inča što odgovara Italiji.

Ovo je naravno preopširna tema za ići u detalje. Čini se da anglo-saksonske kristalne perlice te perlice i magične kugle od ametista dolaze iz Indije, dok jantar dolazi iz Norfolka. Na srednjovjekovnim nalazištima u Britaniji se često ne pronalaze perlice bilo koje vrste, no jednom sam pronašao malu, svijetlu, žutu staklenu perlu na mjestu nekadašnjeg srednjovjekovnog grada Knefiga u Glamorganu.

Anglo-Saksonske perlice iz groba otkivenog u Abingdonu u Oxfordshireu.

Dao sam je Horace Becku, velikom stručnjaku i klasifikatoru perlica, koji je mislio da je srednjovjekovna. Također je smatrao da crne perle iz Cul na Croisea pripadaju vikinškom dobu. Tako da se jako malo zaista zna i visak bi se mogao lako pokazati kao najjasniji vodič.

Pokušao sam dva brojanja u različite dane za svaki od uzoraka. Jedno za godinu proizvodnje i drugo za godinu gubitka. Naravno nije za očekivati da će se godine proizvodnje blisko podudarati. Postoji mnogo čimbenika kad se radi o sastavu ogrlice i oni su očigledni kad se pogleda veliki broj niski koje su pronađene u anglo-saksonskim grobovima. Perlice mogu potjecati iz različitih staklarskih radionica a mogu datirati iz različitih vremena. Također vjerojatno su transportirane na veliko i onda ih je žena majstora koji izrađuje niske nanizala na nit. Bilo koja perlica je mogla dospjeti na određenu nisku, a njen kupac je mogao dodati i pokoju staru perlu na svoju ruku.

Anglo-Saksonske perlice iz Favershama u Kentu, vjerojatno jako nalikuju onima koje je ispitivao T. C. Lethbridge.

No, ako ogrlica pukne i perlice se raspu, to se dogodi u jednoj minuti. Za očekivati je znači poprilično različite rezultate za dvije tablice očitanja viskom i toj e ono što smo zabilježili. Moguća pogreška od jedne godine na oba kraja brojanja ostaje kako je prije bilo opisano.

Razlika u ove dvije tablice se dade jasno uočiti i čini se očigledno da, iako su perlice izrađene različitih godina, sve su bile izgubljene u jednoj godini, ako dozvolimo malo odstupanje zbog teškoća u očitanju. Vjerojatno se radi o dijelovima jedne ogrlice koja je pukla 1063. godine.

Procjena starosti viskom za 9 staklenih perli

Tip perlice                                          godina proizvodnje                                        godina gubitka

prozirno žuta, ovoidna, grozdasta                 998                                                                 1063

neprozirno crna, disk                                     993                                                                 1063

prozirno kobaltno plava. Poligonalna            989                                                                 1064

prozirno žuta, disk                                         989                                                                 1063

prozirno bijela                                              1006                                                                1063

neprozirno crna, sferična                               980                                                                 1064

neprozirno crna, sferična                              1026                                                                1062

prozirno žuta, ovalna                                   1033                                                                1063

neprozirno crna, sferična                               996                                                                 1063

Ova metoda je beskorisna u slučaju objekata masovne proizvodnje. Na njih nije prešlo ništa od uma onoga koji ih radi. To se može lagano pokazati ako se pokuša odrediti godište modernih, pa čak i rimskih novčića. Visak možda može odrediti vrijeme gubitka, ali ne i godinu proizvodnje. Nažalost ta činjenica može razočarati mnoge eksperimentalce ako nisu upoznati s njom.

Perlice su naravno ručno izrađene i potom ih je netko nosio. One spadaju u potpuno drugačiju kategoriju. Nije objekt taj koji ima vlastite impresije. On samo zadržava one impresije koje je nečiji um utisnuo u njegovo određeno “polje”. Iz sljedećeg isječka iz pisma koje mi je poslala gospođa kojoj sam rekao o ovom načinu pronalaženja stvari se može vidjeti koliko se tog polja zadržava:

4. travnja 1968…

Otišla sam na čaj u Chalfont St. Peter s nekim tko je također zainteresiran za rašljarstvo. Ona ima 13-godišnjeg sina koji skuplja čudne predmete i ima vrt prepun raznih stvari. Odredila sam starost za glavu jedne lutke (1920.), mjedeni poklopac jedne burmutice (1901.) i za malu figuru od terakote (1876.). Tada smo opazili da je unutar nje pisalo “1876”. Oduševilo me što sam bila u pravu…

Potoom sam isprobala metodu nad hrđavim komadom željeza, ravnim s dvije rupice na sebi. Bio je sav pahuljast od starosti i imao je ispucale, nazubljene rubove. I to je trajalo i trajalo. Došla sam do 380 (tj. 1588. godine) i tada se nešto dogodilo. Gledala sam u red ljudi, jako čudno odjevenih, koji su se vukli iza četvorice koji su na svojim ramenima nosili veliku škrinju. Naprijed su hodala trojica ljudi, jedan na čelu i druga dvojica iza njega.

Osjetila sam slatki miris kleka za vrućeg dana. Izblijedio je i našla sam se kako još uvijek brojim. Na 503 (1465.) je stalo. Moja domaćica je brzo rekla “Jesi li u redu?” Sjela sam na kutiju osjećajući se vrlo, vrlo loše. Nikad joj nisam rekla. No, što sam to vidjela? Bila bi 1465., koju godinu gore-dolje. A slika je bila kao da sam gledala niz prikaza.

Srdačan pozdrav.

Violet Beresford

Iako su drugi pisali o svojim uspjesima s ovom metodom određivanja datuma, gospođa Beresford je otišla puno dalje. Ona je udružila rašljarstvo s psihometrijom i izgleda dobila sliku prošlosti s pridruženim točnim datumom.

Engleska mornarica za vrijeme napada Španjolske Armade. Je li moguće vratiti ispitati arheološke predmete iz tog doba uz pomoć viska?

Njena je slika započela na 380 okretaja, što predstavlja 1588. godinu. Je li moguće da je vidjela nešto što se događalo za vrijeme Armade? Željezo se izgleda oblikovalo za vrijeme vladavine kralja Edwarda IV, no procesija se možda dogodila za kraljice Elizabethe i prijetnje španjolske invazije.

Naravno, ovo je jako važna informacija. Rašljarstvo je već postalo umjetnost koja se koristi i u mirnodopskim i u ratnim vremenima; ali se smatra posve drukčijom kategorijom od psihometrije, tj. umjetnosti očitavanja impresija s objekata, na što se obično gleda kao na veoma upitno isključivo pravo profesionalnih proricatelja/proroka.

Jednostavan drveni visak na končanoj niti, alat za divinaciju T. C. Lethbridgea.

Međutim, ovdje u slučaju iskustva gospođe Beresford, očigledno je da su rašljarstvo i psihometrija dio iste sposobnosti. Ako ćemo vjerovati jednom, onda ćemo i drugom. Znamo da rašljarstvo može pokazati konkretne rezultate. Čini se da bi takađer trebali prihvatiti psihometriju. Znamo da telepatija radi.

Znači sada imamo tri aspekta jedne sposobnosti koju je viktorijanska znanost smatrala dječjim praznovjerjem. Za sve njih se može pokazati da djeluju, i ne samo da one djeluju već se čini da njihovim načinima djelovanja nema granica. Ovo utječe na cijeli način kako smo promatrali čovjekov mentalni ustroj.

Ni trivijalne stvari koje nalazimo ispod trave niti dijelovi filma za koje se čini da vidimo nisu ono što je bitno. Najznačajnija stvar je da je nešto u čovjekovom ustrojstvu neovisno o prostoru, vremenu i pet osjetila. Čini se teško izbjeći zaključak da neki dio nas živi u drukčijem svijetu, gdje stvari poput onih koje nas ograničavaju na zemlji više ne postoje.

Uskoro slijedi nastavak.

Ostale dijelove teksta o arheologu Tomu Lethbidgeu i njegovom radu s rašljama i viskom pročitajte ovdje.