Prevela i uredila: Barbara Arbanas-Kovačević
Moderni čovjek posjeduje strukturu mozga koja je veća nego što je to slučaj s njegovim kolegama neandertalcima. To ukazuje da se, prema znanstvenicima, od njih razlikujemo po različitim mentalnim kapacitetima.
Moderan prikaz Neandertalca, zasnovan na forenzičkim 3D modelima.
Mi smo trenutno jedina bića koja potječu iz ljudske loze, ali neandertalci, naši najbliži evolucijski rođaci, su još do prije 24 000 godina hodali zemljom. Neandertalci su najbliži modernoj ljudskoj lozi s kojom bi se mogli razmnažati što povlači pitanje koliko su oni doista bili različiti od nas i da li oni čine drugačiju vrstu.
Znanstvenici su, da bi saznali više, koristili CT skenere kako bi izradili unutrašnjost lubanje neandertalaca zajedno s četiri fosila i 75 lubanja suvremenog čovjeka kako bi odredili oblik njihovog mozga u 3D prikazu. Neandertalci su, poput modernih ljudi, imali veće mozgove od naših živućih rođaka majmuna i ostalih izumrlih iz ljudske loze.
Istraživači su otkrili da moderni ljudi posjeduju veće mirisne loptice na bazi njihovog mozga. Ovo je područje primarno povezano s mirisom, ali također i s ostalim uključnim mentalnim funkcijama kao što su memorija i učenje – centralni mirisni sklop mozga je fizički vrlo blizak strukturama koje se povezuju s memorijom.
Neandertalac rođak, predak ili odvojena vrsta?
“Svatko od nas iz osobnog iskustva poznaje intenzivne veze između mirisa i memorije – na primjer, kada nakon mnogo godina uđemo u svoju staru školu kao već odrasli ljudi i disanjem se i mirisanjem zraka na stepeništu naše stare učionice odjednom vrlo živo i neodlučno transportiramo natrag u svojem sjećanju na školske dane i vezana iskustva koja smo davno naučili,” rekao je istraživač Markus Bastir, paleoantropolog u španjolskom Nacionalnom muzeju prirodnih znanosti iz Madrida.
Zanimljivo je da miris može igrati i društvenu ulogu, poput prepoznavanja obitelji i prijatelja i u jačanju zajedničke kohezije.
“U njemačkom jeziku – ja sam porijeklom iz Austrije – postoji izreka ‘Ich kann dich gut riechen’, što u prijevodu glasi ‘Mogu te dobro namirisati’, ali znači ‘Sviđaš mi se'”, rekao je Bastir za LiveScience. “Ovo bi se pokazalo kao lingvistički primjer mirisa koji se odnosi na društveno ponašanje.”
“Moderni čovjek u odnosu na neandertalce posjeduje veće temporalne režnjeve, dugoročnu memoriju, teoriju uma (sposobnost razmatranja tuđih gledišta) i emocija,” rekao je Bastir.
Mi također posjedujemo relativno veći orbitofrontalni korteks od neandertalaca. To je dio mozga odmah iznad očiju. “Učinke većeg orbitofrontalnog korteksa je teško procijeniti,” rekao je Bastir. Područje je povezano s donošenjem odluka. (Inside the Brain: A Journey Through Time)
“Sve u svemu, ostaje nepoznanica o tome kako su nas točno te razlike u mozgovima mogle razdvojiti od neandertalaca,” Bastir je napomenuo. “Mi znamo samo kako su se te lubanje oblikovale oko tih mozgova, ali ne i preciznu strukturu mozgova o kojima je riječ.”
Bastir i njegovi kolege bi u budućnosti voljeli skenirati unutrašnjost dodatnih fosilnih lubanja kako bi poboljšali svoja shvaćanja istih. “Implicitni problem projekta je krhkost struktura koje bi oni voljeli istražiti,” rekao je.
Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.
Tekstovi sa sličnom tematikom:
Identificiran prvi Europljanin
Azijski ljudi su se parili s nepoznatim ljudskim rođacima
DNK dokaz: Neandertalci su imali seks s ljudima
Neandertalci su bili kanibali, potvrdilo istraživanje
ARHEOLOGIJA: Želimo znati istinu o našoj dalekoj prošlosti!
Matrix World 