TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Najstarji poznati madraci su tjerali bube

Prevela i uredila: Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

Cosmos Magazine

Možda  im nedostaju proljetni oblici madraca, ali moderni ljudi spavaju jednako dobro kao što su spavali ljudi prije 77 000 godina, izvještava međunarodni tim arheologa.

Otkriće madraca napravljenih od biljaka koje odbijaju insekte je među najranijim primjerima ljudske upotrebe znanja o biljnim lijekovima kako bi održali svoj okoliš za vrijeme spavanja.

“Odabir tog lišća za izradu posteljine ukazuje da su rani stanovnici Sibudua vrlo dobro poznavali biljke koje su okruživale sklonište,” rekla je Lyn Wadley, arheologinja sa Sveučilišta Witwatersrand i vodeći autor istraživanja objavljenog u Science-u.

“Biljni bi lijekovi pružili prednosti za ljudsko zdravlje, a korištenje biljaka koje odbijaju insekte dodaje novu dimenziju našem razumjevanju 77 000 godina starog ponašanja.”

Lišće iz posteljine u sadrenom plaštu

Arheolozi su posumnjali da su moderni ljudi još prije 100 000 godina pravili madrace za spavanje. Za neandertalca, evolucijskog rođaka modernog čovjeka (Homo sapiensa) , se vjeruje da je izrađivao posteljinu još prije 150 000 godina na području danas poznatom kao Francuska.

Ali dokaz – alge s umješanim malenim morskim školjkama – je manje robustan od nalaza u Sibuduu, lociranom u provinciji Kwa-Zulu-Natal suvremene južne Afrike, prema istraživačima. Zaključci iz ostalih izvještaja o korištenju posteljine se stjecajem okolnosti izvode iz dokaza kao što je razmještaj logorskih vatri u skloništima.

Skupina kaže da su primjerci otkriveni u Sibuduu 50 000 godina stariji od ostalih definitivnih dokaza o korištenju posteljine od strane modernih ljudi.

Slojevi posteljine iz razoblja od prije 77 000 i 38 000 godina

Wadley i njezini kolege su pronašli 15 slojeva biljnog materijala koji datira iz razdoblja od pred  77 000 i 38 000 godina. Svaki je debljine jednog centimetra, a sastoje se od komprimiranih stabljika i lišća šaša i rogoza koji pokrivaju područje od tri kvadratna metra.

Spaljene kosti i kamenje u posteljini ukazuju na to da rani ljudi ne samo da su spavali nego su i radili i jeli na madracima, prema Wadley. Ovi “rani madraci” su sadržavali lišće od insekticidalnih lokalnih biljaka, osobito lovora (Cryptocarya woodii) koji ne samo da su lijepo mirisali nego su uz to proizvodili kemikalije koje su tjerale insekte poput komaraca.

“Znanje o širokom rasponu biljaka koje imaju ljekovite i za komarce odbojne značajke je dobro dokumentirano,” rekla je Paola Villa, kustosica na Sveučilištu Colorado Muzeja Povijesti Prirode, a koja nije bila uključena u istraživanje. “Ovaj dokument dokazuje da je ova vrsta znanja stara i do desetak tisuća godina.”

Profesorica Lyn Wadley

Obrasci naseljavanja i napuštanja koji se mogu zaključiti iz biljnih slojeva koincidiraju s velikim bihevioralnim inovacijama iz srednjeg kamenog doba za vrijeme kojeg su moderni ljudi počeli iseljavati Afrike u dijelove Europe.

Lovci-sakupljači koji su pratili igru, tipično su napuštali mjesto nakon samo nekoliko dana ili tjedana – jednom kada bi nestalo hrane ili kada bi štetočine preuzele područje.

Wadley i kolege su pručili dokaze da su naseljenici opetovano palili Sibudu u razdoblju pred 73 000 i 38 000  godina, vjerojatno kako bi raščistili mjesto i uništili štetočine zbog bržeg ponovnog naseljavanja.

“Paljenje je postalo učestalije pred oko 58 000 godina, vjerojatno se poklapajući s iznimnim povećanjem stanovništva”, rekla je Wadley. Istraživači su otkrili da se broj ložišta i kamenog oruđa također povećao otprilike u to vrijeme, a biljni su slojevi bili kompaktniji: dodatni dokaz povećane aktivnosti oko tog mjesta. “Ovo bi moglo ukazivati na to da su ljudi ponovo željeli naseliti mjesto i to na redovitijoj osnovi nego prije,” rekla je Wadley.