TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Otkrivene zgrade stare 20 tisuća godina u Jordanu

Pogled iz zraka na područje Kharaneh IV, snimku napravio I. Ruben

Prevela i uredila: Violeta Štetić

Matrix World

Sci-News

Združeni britanski, danski, američki i jordanski tim arheologa je otkrio 20.000 godina stare strukture koliba na arheološkom nalazištu Kharaneh IV u istočnom Jordanu. Prema otkriću Sveučilišta Cambridge, sugerira se da je područje nekad bilo intenzivno naseljeno i da porijeklo arhitekture u tom području datira unazad dvadeset tisućljeća, prije pojave poljoprivrede.

Rad objavljen u časopisu PLoS-ONE opisuje kolibe koje su lovci – sakupljači koristili kao dugoročna prebivališta, njihov tekst sugerira da su mnoga ponašanja povezivana s kasnijim kulturama i zajednicama, kao što su rastuća povezanost s lokacijom i dalekosežna društvena mreža, postojala i 10.000. godina ranije od dosadašnjih pretpostavki.

„Na nalazištu Kharaneh IV u Jordanskoj pustinji svjedočimo da je tada postojala ogromna koncentracija ljudi na jednom mjestu,“ kaže dr. Jay Stock s Odjela za arheologiju i antropologiju Sveučilišta Cambridge, ko-autor na radu.

„Ljudi su živjeli ovdje popriličan period vremena kada su kolibe sagrađene. Na ovom mjestu su razmjenjivali stvari sa skupinama iz regije i čak pokapali svoje umrle. Ove aktivnosti prethode naseobinama povezanima s pojavom poljoprivrede, koja je kasnije zamijenila lov i sakupljanje plodova. Na nalazištu Kharaneh IV možemo dokumentirati slično ponašanje punih 10.000. godina prije nego što je poljoprivreda stupila na scenu.“

Dosada su arheolozi u potpunosti iskopali dvije kolibe, ali moglo bi ih biti još nekoliko skrivenih ispod pustinjskog pijeska.

20.000. godina stare zgrade, fotografiju napravila Lisa Maher.

„Nipošto nisu velike. Bile su 2 – 3 m maksimalne dužine i ukopane u tlo. Zidovi i krovovi su bili napravljeni od šiblja, koje je izgorjelo i urušilo se ostavljajući tamne oznake,“ kaže dr. Tobias Richter sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koji je jedan od upravitelja projekta.

Datiranje radioaktivnim ugljikom pokazuje da su ove kolibe stare između 19.300. i 18.600. godina.

Tim je također otkrio stotine tisuća kamenih alata, životinjskih kostiju i manjih predmeta kao što su perle od školjki, kosti s pravilno urezanim linijama i fragmenti vapnenca s urezanim geometrijskim uzorcima.

„Unutar koliba našli smo namjerno spaljene hrpe jezgri gazelina roga, grumenje pigmenta crvenog okera i pohranjene stotine probušenih morskih školjki,“ kaže dr. Lisa Maher s Kalifornijskog sveučilišta, koja predvodi iskopavanja. „Perle od školjki su donesene sa Sredozemnog i Crvenog mora koji su udaljeni preko 250 km., što pokazuje da su ljudi bili dobro povezani s društvenim mrežama regije i da su razmjenjivali predmete preko značajnih udaljenosti.“

„To možda ne izgleda impresivno nekvalificiranom oku, ali ovo je jedno od najgušćih i najvećih paleolitskih nalazišta na otvorenom u regiji.“ Zaključuje dr. Maher.