MISTERIJE

„Najstariji hram na svijetu“ je možda bio svjetski centar

Prevela i uredila: Violeta Štetić

Live Science

Gobekli Tepe je smješten u južnoj Turskoj, blizu današnjeg grada Urfa. Sadrži barem dvadeset kamenih prstenova (krugova unutar kruga) koji datiraju unazad više od 11.000 godina. Vapnenački blokovi u obliku slova T okružuju krugove i na njima su urezani reljefi. Davno, ljudi bi ispunili vanjski krug krhotinama prije građenja novog kruga unutar njega.

Na ovoj fotografiji profesor Tristan Carter nalazi se uz jedan od prstenova.

Drevne oštrice napravljene od vulkanskog kamenja koje su otkrivene u onome što bi mogao biti najstariji hram na svijetu, upućuju da je nalazište u Turskoj bilo hodočasnički centar koji je privlačio svjetsku grupu ljudi prije nekih 11.000 godina.

Istraživači su sparili oko 130 oštrica s vulkanima odakle potječu, koje bi bile uporabljivane kao alati, otkrivajući da bi dolazili izdaleka i sa svih strana da bi se sakupili na mjestu drevnog hrama Gobekli Tepe u južnoj Turskoj. Oštrice su izrađene od opsidijana, vulkanskog stakla bogatog silicijem, koji se formira kada se lava brzo ohladi.

Istraživanje je predstavljeno u veljači na 7. Međunarodnoj konferenciji o lončarstvu, kameno-klesarstvu i fragmentima iz neolitika u Barceloni, Španjolska.

Misteriozni hram

Do sada je istražen samo mali dio Gobekli Tepe-a, ali ono što je otkriveno proglašeno je zapanjujućim od strane arheologa zbog svoje velike starosti i umijeća. Lokacija sadrži najmanje 20 kamenih prstenova, jedan krug sagrađen unutar drugog, s promjerima od 10 do 30 metara. Istraživači pretpostavljaju da su ljudi ispunjavali vanjski krug krhotinama prije građenja novog prstena unutar njega.

Vapnenački blokovi u obliku slova T okružuju krugove, i u njihovom centru nalaze se dva masivna stupa visoka oko 5,5 m. Kipovi i reljefi ljudi i životinja urezani su u blokove i stupove. „Neki od kamenja (veliki stupovi) veći su od Stonehenge-a,“ kaže Tristan Carter, jedan od istraživača opsidijana i profesor antropologije na Sveučilištu McMaster u Hamiltonu, Kanada. (Istraživanje na lokaciji se odvija od 1994. i vođeno je od strane Klausa Schmidta s Njemačkog arheološkog instituta.)

Još  je više zbunjujuće ono što nije nađeno. Građevine ne sadrže ognjišta i ostaci biljaka i životinja ne pokazuju znakove pripitomljavanja. Također, do sada nije nađena ni jedna građevina za koju bi arheolozi mogli potvrditi da je uporabljivana za svakodnevni život.

Kad se sve zajedno uzme u obzir, istraživanje indicira da su lokaciju stvorili prije lovci – sakupljači nego farmeri, koji su došli sa svih strana velikog područja graditi i zatim posjećivati mjesto u vjerske svrhe. Istraživanje je poduprto stilom nekih od opsidijanskih i kamenih alata koji upućuju da su ljudi dolazili iz Iraka, Irana, Srednjeg Eufrata i istočnog Mediterana.

Otkrića Gobekli Tepe-a u posljednja dva desetljeća dovela su do mnogih debata. Ted Banning profesor antropologije sa Sveučilišta Toronto u Kanadi nedavno je objavio rad u časopisu Current Anthropology gdje tvrdi da bi interpretacija nalazišta mogla biti pogrešna. Banning predlaže da su kamene prstenaste strukture mogle biti natkrivene i uporabljivane kao kuće, iako su ona ispunjena umjetnošću mogla služiti i kao kućni prostor i kao vjersko područje. Također predlaže da su ljudi Gobekli Tepe-a mogli uzgajati usjeve, naglašavajući da bi neki od kamenih alata bili korisni za žetvu i da je, u tako ranoj točki povijesti, teško razlikovati divlje biljke i životinje i one koje su ljudi pokušavali pripitomiti.

Banning je rekao za LiveScience da bi trebao pregledati posljednje rezultate ispitivanja opsidijana prije nego što bi mogao dati informirani komentar.

Vulkanski dokaz

Carterov tim je, da bi pokušao riješiti neke od misterija koji okružuju lokaciju, uporabljivao kombinaciju znanstvenih testova da bi sparili kemijski sastav rukotvorina s vulkanima od kojih je opsidijan originalno došao.

„Prava snaga našeg rada je ova nevjerojatna specifičnost; možemo reći s točno koje planine dolazi, i katkad čak i s koje strane vulkana,“ rekao je Carter u intervjuu za LiveScience.

Najmanje tri od izvora opsidijana locirana su u središnjoj Turskoj, u regiji Cappadocia, koja se nalazi skoro 500 km od Gobekli Tepe. Najmanje tri druga izvora su iz istočnog dijela zemlje, blizu jezera Van, oko 250 km od lokacije. Opet jedan drugi izvor  nalazi se u sjeveroistočnoj Turskoj, također na oko 500 km.

Istraživači kažu da ono zbog čega su ti rezultati posebni nisu udaljenosti – 500 km bi bilo kao put od New Yorka City-a do Buffalo-a, bez pripitomljenih konja – nego sama raznolikost uporabljenih izvora opsidijana.

„To je nenormalno,“ kaže Carter. Nalazi opsidijana podupiru „ideju o mnogo ljudi koji dolaze iz mnogo različitih područja na lokaciju,“ kaže.

Još misterije

Upozorio je da samo zato što je nešto opsidijana došlo iz tako dalekih izvora, to ne mora značiti da su ljudi i putovali direktno iz tih regija u Gobekli Tepe. Opsidijan se mogao pribaviti trgovanjem, pretvoren u alat i tada donesen na lokaciju.

Kako bi razriješili ovaj problem, tim također traži način na koji su alati od opsidijana izrađeni. Na primjer, otkrili su da su opsidijanske rukotvorine povezane s Cappadociom, u središnjoj Turskoj, stilski slične rukotvorinama nađenim južno od Gobekli Tepe-a, u regiji Srednji Eufrat, Mezopotamija. Također, neke od opsidijanskih rukotvorina povezanih s istočnom Turskom, regijom jezera Van, imaju sličnosti s onima izrađenim u Iraku i Iranu. Sve zajedno, ovi nalazi indiciraju da je nešto opsidijana našlo svoj put južno i istočno (moguće trgovanjem) prije nego što je pretvoreno u alat i doneseno na lokaciju, što je još jedan trag odakle su ljudi dolazili.

Iako je potrebno još istraživanja da bi se donijele konačne tvrdnje, ako je tim u pravu, tada je Gobekli Tepe uistinu nešto grandiozno, mjesto hodočašća staro više od 11.000 godina koje je privlačilo ljude iz cijele regije.

„Ako je profesor Schmidt u pravu, ovo predstavlja svjetsko područje, ovo je gotovo čvorišna točka Bliskog Istoka,“ kaže Carter. „U teoriji, mogli ste imati okupljene ljude različitih jezika, vrlo različitih kultura.“

Uzorci opsidijana analizirani su u ustanovama muzeja Louvre u Parizu i Sveučilištu McMaster. Osim Cartera i Schmidta, tim uključuje Francois-Xavier Le Bourdonnec-a i Gerarda Poupeau-a iz Centre National de la Recherche Scientifique.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.