Prevela i uredila: Violeta Štetić

Matrix World

Mail Online

Spremište kuhanih i izrezbarenih ljudskih kostiju otkriveno je u Meksiku – podupirući priče da je drevno pleme prakticiralo kanibalizam Kosti su nađene u El Saltu, država Durango, sjeverni Meksiko, u špiljskom seocetu ugrađenom u stijenu. Nalazište – nazvano Cueva del Maguey – datira oko 1425. godine i bilo je dom plemenu Xixime.

Kuća kostiju: arheolozi iskopavaju Cueva del Maguey, Meksiko, gdje je otkriveno spremište ljudskih kostiju što dokazuje da je pleme Xixime bilo kanibalsko

Soba kostiju: Cueva del Maguey je špilja ugrađena u jednu stranu stijene u El Saltu, u meksičkim planinama Duranga. Fotografija vlasništvo EPA.

Arheološko otkriće uključuje više od tri tuceta ljudskih kostiju na kojima se vide dokazi da je s njih skinuto meso, da su kuhane i onda ritualno označene kamenim oštricama.

Dugo su postojale glasine o kanibalizmu među 5.000 Xixime-a, zahvaljujući povijesnim iskazima jezuitskih misionara, koji su označili pleme kao „najdivlji i najbarbarskiji narod Novog svijeta“.

Xixime-i su očito vjerovali da mogu garantirati dobru žetvu ako konzumiraju duše svojih neprijatelja – često sudrugove iz plemena, iz susjednih sela – jedu njihova tijela i objese njihove kosti sa stabala kao žrtvu duhovima.

Do sad nije bilo znanstvenih dokaza koji bi poduprli te rane iskaze, često ismijavane kao histerično pretjerivanje, ali tim koji stoji iza otkrića i prateće istraživanje kažu da kosti, koje su ležale netaknute stoljećima, nude konkretan dokaz.

Koštane strijele: Označeno ljudsko rebro (dno) i dvije ugravirane strijele nađene u Cueva del Maguey.

Kanibalizam je bio „bitan aspekt njihovog pogleda na svijet, njihovog identiteta“, kaže Jose Luis Punzo, arheolog Meksičkog nacionalnog instituta za antropologiju i znanost (Mexican National Institute of Anthropology and History – INAH).

„Kroz svoje rituale, kanibalizam i gomilanje kostiju označili su jasnu granicu između „nas“ i „njih“.

Prema istraživanju National Geographic-a, rituali su bili vezani uz poljoprivredni ciklus sijanja i žetve kukuruza.

Nakon svake žetve, ratnici Xixime-a slani su u lov na meso, često vrebajući osamljene ljude koji su radili u izoliranim uvjetima u regiji borovih šuma, nekih 2.600 metara iznad morske razine.

Kosti su nađene u El Saltu, državi Durango, sjeverni Meksiko, u seocetu špilja ugrađenom u stijenu.

Iako je bilo bitki s drugim plemenima, i spremnog jelovnika od španjolskih kolonijalista također, samo su tijela naroda Xixime vrijedila za rituale.

Ratnici su donosili svoje nevoljne žrtve natrag u selo gdje su rastrgani ud po ud.

Kosti su očišćene, a meso pojedeno u juhi kao dio cjelonoćne proslave upotpunjene ritualnim pjesmom i plesom.

Kosti su tada pohranjivane u riznice do početka sezone sijanja kada bi ih se objesilo na stabla kao žrtvu duhovima za koje je pleme vjerovalo da će blagosloviti usjeve.

Čini se da su to jedna od spremišta kostiju otkrivenih tijekom istraživanja INAH-a, koje je objavljeno na 14. Arheološkoj konferenciji sjeverne granice u Paquime-u, Meksiko.