SVEMIR KROZ TELESKOP

Eksplozije obližnjih zvijezda pomažu u razvoju Zemlje i života na njoj!

Prevela i obradila: Ljubica Šaran

Matrix World

Phys Org

Istraživanja danskog fizičara su pokazala kako eksplozije super-nova u blizini solarnog sustava snažno utječu i utjecale su na razvoj života na Zemlji. Profesor Henrik Svensmark, s Tehničkog Sveučilišta Danske, je objavio svoj najnoviji rad u žurnalu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Kada masivne zvijezde potroše sve moguće gorivo i kada se približe kraju svoga života one eksplodiraju u super-nove, to su izuzetno jake eksplozije koje na trenutak zasjene sve ostale zvijezde u galaktici. Ostaci ovih dramatičnih događaja u svemir ispuštaju ogromne količine visoko nabijenih čestica koji su poznati pod imenom galaktičke kozmičke zrake – GKZ.

Ako se super-nova stvori u relativnoj blizini solarnog sustava povećani nivo GKZ-a ima direktan učinak na planetarnu atmosferu.

Ostatak eksplozije super-nove Tycho.

Profesor Svensmark je pregledao period od zadnjih pola milijarde godina kroz geološke i astronomske podatke uzimajući u obzir sve eksplozije super-nova koje su se dogodile u relativnoj blizini našeg solarnog sustava kako smo se pomicali kroz galaktiku. Najviše je obratio pažnju na vrijeme kada je naš zvjezdani sustav prolazio kroz galaktičke spirale Mliječne Staze kada smo se najviše susretali sa klasterima zvijezda. Ti, takozvani otvoreni klasteri zvijezda, koji su se s vremenom raspršili, su imali u sebi mnogobrojne super-nove različite jakosti, od eksplozija malenih zvijezda do jakih eksplozija super-nova prastarih ogromnih zvijezda. Iz podataka koje je dobio izučavanjem otvorenih zvjezdanih klastera prof. Svensmark je uspio stvoriti prikaz kada i na kolikoj udaljenosti od nas su eksplodirale super-nove.

Uspoređujući geološke podatke, Svensmark je otkrio kako je promjenja frekvencije obližnje super-nove snažno utjecala na promjene na našoj planeti. Kad god je naše Sunce i naš solarni sustav prolazilo kroz regije u kojima se najviše formiraju zvijezde i u kojima se najviše pojavljuju eksplozije super-nova u našoj galaktici, život na zemlji je cvjetao i događali su se skokovi u evoluciji.

Prof. Svensmark je napisao slijedeće u svojoj studiji:

Naša biosfera snažno reagira i reflektira uvjete koji se događaju na nebu, naša evolucija je tek odraz evolucije galaktike.“

Grafika pokazuje korelacije između eksplozije obližnjih super-nova i stvaranja različitih vrsta života na planeti. Crna krivulja pokazuje promjenu u broju eksplozija super-nova u blizini solarnog sustava u zadnjih 440 milijuna godina. Plava krivulja prikazuje raznolikost u nastajanju beskičmenjaka u moru nakon izuzimanja utjecaja podizanja i smanjenja razine oceana. Sivo područje su moguće pogreške u kalkulacijama.

U svom novom radu je Svensmark nevjerojatno dobro objasnio raznovrsnost života na Zemlji u zadnjih pola milijarde godina čije je uspone i padove povezao s tektonikom, podizanjem i spuštanjem mora i varijacijama u pojavi i jakosti super-nova, da se zapravo nema što dodati niti oduzeti iz ovog otkrića. Kako bi pratio nastajanje i nestanke najbolje zabilježenih i očuvanih fosila – beskičmenjaka iz mora, kao što su škampi ili hobotnice, izumrli trilobiti i ammoniti.

Fosili ammonita su pomogli Svensmarku u otkrivanju tajne utjecaja super-nova.

Najbrojnije varijacije beskičmenjaka su se pojavljivale kada su se kontinenti cijepali i razdvajali iz većih kopnenih masa i kada je nivo mora bio visok, dok ih je bilo manje kada su se kopnene mase skupljale u Pangeu i kada je nivo mora bio manji prije 250 milijuna godina. No geološki efekti nisu cijela priča. Potpuna slika se dobila kada su se u ovu jednadžbu ubacile eksplozije super-nove, točnije kada je bilo najviše eksplozija super-nova tada su varijacije života na Zemlji bile najveće i tada je broj živih bića bio najbrojniji.

Svensmark smatra da je hladna planetarna klima povezana s velikim brojem eksplozija super-nova, što je donosilo velike varijacije životinja između polarnih i ekvatorijalnih područja, dok se značajan stres na raznolikost i brojnost života osjetio kada su ekosustavi bili previše ujednačeni.

On je također primijetio kako je većina geoloških perioda počela minimumom ili maksimumom pojave super-nova, zajedno s pojavom ili nestajanjem tipičnih vrsta koje su predstavljale takav period ili su se transformirale iz jedne u drugu.

Brojnost i raznovrsnost života na Zemlji se može pratiti uz pomoć mjerenja ugljičnog dioskida u atmosferi iz prošlosti čije uzorke nalazimo u geološkim ostatcima. Kada je broj super-nova bio visok, u atmosferi je bilo jako malo ugljičnog dioksida što je očigledno pomoglo u cvjetanju mikroba, flore i faune koji su tada nezasitno rasli.

Svnensmark je do ovog zaključka došao kada se otkrilo da mikrobi i biljke ne vole ugljični dioskid koji je sačinjen molekule od teškog atoma ugljika-13 (C-13). Rezultat je bio da su biljke i mikrobi izbjegavali C-13 i njega je u jezerima, morima i oceanima bilo sve više. Geološki dokazi pokazuju da visoke količine C-13 odgovaraju periodima s najbrojnijim pojavama super-nova – što ponovno pokazuje na veliku produktivnost planete.

Svensmark primjećuje da je rast života na zemlji limitiran nutrijentima, naročito količinama fosfora i dušika, te da hladna klima pomaže u recikliranju takvih nutrijenata uz pomoć jakih oceanskih struja i konstantnog miješanja slojeva mora u oceanima.

Iako nove analize, na čuđenje nekih znanstvenika, pokazuju koliko su super-nove doprinjele stvaranju života na Zemlji, visok broj eksplozija super-nova donosi i hladnu i pomjenjivu klimu s dugačkim ledenim dobima.

Geo-znanstvenici u već dugo vremena bili zbunjeni kratkotrajnim ali brzim padovima razine mora za 25 metara na planetarnoj razini, i seizmičkim promjenama na erodiranim plažama. Prof. Svensmark je otkrio da je uzrok takvim promjenama u razinama planetarnih oceana upravo naglo zahlađenje i nastajanje ledenih doba zbog bliskih eksplozija super-nova koje su stvorile kratka ali jaka ledena doba. S brzim zaleđivanjem, rijeka, mora, jezera i oceana, nivo vode i mora je padao i tako su se stvarale nove obale i krajobrazi.

Svensamarkovi podaci također potvrđuju dugotrajnu vezu između kozmičkog zračenja i promjene klime, s takvim snažnim klimatskim promjenama mijenjali su se i biološki efekti i život na planeti. Ako se uzme u obzir koliko i kako nas obasjava Sunce, koliki su učinci Sunca i njegovog zračenja bili na našu planetu, tada se sa sigurnošću može reći da super-nove utječu i utjecale su puno jače i drastičnije na zagrijavanje i hlađenje planete.

Direktor odjela za istraživanja svemira na Tehničkom Sveučilištu Danske prof. Eigil Friis-Christensen je komentirao slijedeće na Svensmarkov rad: „Kada je Svensmark počeo sa svojim istraživanjem utjecaja kozmičkih zračenja super-nova na Zemlju, prije 16 godina, mi nismo mogli ni zamisliti koliko će nas to istraživanje odvesti daleko u prošlost i koliko ćemo novih aspekata otkriti u davnoj planetarnoj povijesti. Kulminacija ovog rada je otkriće kako i zašto su nastajale bezbrojne evolucije u prošlosti.

Ostaci eksplozije Super-nove Vele.

Komentar Matrix Worlda:

Astrologija je nastala na bazi prastarih vjerovanja da nebeska tijela utječu na naše osobne sudbine, gotovo je nevjerojatno koliko su prastari narodi bili u pravu iako nisu znali ovo što znamo mi, no pitamo se kako su uopće i mogli shvatiti koliko svemir i dramatika događaja u svemiru utječu na nas?

S nestrpljenjem očekujemo daljnja istraživanja na ovu temu jer bi ona mogla objasniti i naglu i brzu evoluciju Homo sapiensa kao i nenadane i brze nestanke drugih hominida kao što su na primjer Neandertalci. Kada je CERN prošle godine otkrio podatke da ljudi nisu krivi za klimatske promjene, zvanični mediji, najpoznatije znanstvene udruge i ekolozi diljem planete su ih gotovo prozvali hereticima, prof. dr. Kari Norgaard je bila toliko revoltirana sve glasnijim pozivima za objašnjenje nastanka klimatskih promjena da je poslala otvoreno pismo predsjedniku  Obami u kojem stoji da bi sve one koji smatraju da je obmana da su klimatske promjene napravljene od strane utjecaja ljudi, trebalo proglasiti mentalno defektnim rasistima, no to samo pokazuje određen strah i paniku u vladajućim znanstvenim i političkim institucijama jer ako ljudi nisu utjecali na promjenu klime, onda je ljudi niti ne mogu stabilizirati, što indirektno implicira da su naše vlade i vrh vladajuće piramide potpuno nemoćni pred prirodom i njenim zakonitostima.

Svensmarkov rad također pomaže u indirektnom objašnjenju nestanaka mnogih civilizacija iz prošlosti koje su zbrisane sa Zemlje u kratkom i brzom mijenjanju klime, toliko brzom da se ljudi nisu mogli adaptirati niti pobjeći u područja planete s više resursa.

2011.i 2012., godine su iznimno interesantne jer trenutačno sa Zemlje vidimo dvije eksplozije super-nove, jednu na sjevernoj hemisferi u konstelaciji Lava i jednu na južnoj hemisferi u konstelaciji Djevice, više o tome pročitajte ovdje: „Trenutačno sa Zemlje vidimo svjetlost eksplozije dvije supernove!” i “Najnovija super-nova eksplodirala u sazviježđu Lava!“, naravno tu je i nevjerojatna eksplozija super-nove u Veli iz 2011.: “Misteriozne kozmičke zrake obrušavaju se na Južni Pol – „Iz Vele, neutronske zvijezde – supernove?“.

Rekli bismo da i mi živimo u iznimnom interesantnom vremenu s pregršt eksplozija super-nova i klimom koja je sve nestabilnija, ostaje nam da vidimo koliko će današnje eksplozije utjecati na nas i našu civilizaciju.