SVIJET POD LUPOM

Obolijevaju li samo biljojedi od kardiovaskularnih bolesti?

Prevela i uredila: Irena Dujmušić

Matrix World

Second opinions

Kada surfate internetom, desi vam se da naletite i na neke veganske stranice, kao što je i autor teksta, Barry Groves, doktor nutricionističkih znanosti. Na njima ćete naići na tvrdnje zašto su ljudi isključivo biljojedi, odnosno vegani. Oni  teško uvjeravaju ljude u ispravnost svojih tvrdnji,  tako da su skloni prikloniti se nekoj ideji koja potpomaže njihovo uvjerenje. Neke stvari za koje se „zakače“ su prilično uvjerljive, kao tvrdnja da su ljudi biljojedi jer samo oni (biljojedi) oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti.

Ta tvrdnja ima jaki prizvuk u argumentiranju stava da su ljudi biljojedi, i to vas može zavarati ako niste svjesni nekih činjenica.

–          Argument: zašto su ljudi biljojedi

Svjetski renomirani kardiolog razbija mit o ljudima kao svejedima u jednoj rečenici.
Doktor William C. Roberts  ima pet desetljeća iskustva u području kardiologije, napisao je preko 1300 znanstvenih publikacija, desetak udžbenika kardiologije, te je četvrt stoljeća bio glavni urednik u časopisu American Journal of  Cardiology. On je zasigurno jedan od najcjenjenijih kardiologa u svijetu danas.

„Ateroskleroza se lako proizvodi u neljudskim biljojedima (npr. zečevi, majmuni) hraneći ih visokim kolesterolom (npr. žumanjci) ili visoko zasićenim mastima (npr. životinjske masti)… I ateroskleroza se nije pojavila u manjem broju štakora koji su hranjeni na taj način, nego je proizvedena  kod  100 posto životinja! Doista, ateroskleroza je jedna od najjednostavnijih bolesti koje se proizvode eksperimentalno, ali eksperimentalna životinja mora biti biljojed. Nije moguće proizvesti aterosklerozu kod mesožderskih životinja“.

U ranijem uvodniku iz 1990-te navodi:

„Gotovo je nemoguće, na primjer, stvoriti aterosklerozu kod psa čak i kad se 100 grama kolesterola i 120 grama masti doda u njihov mesni obrok“. (Ta količina kolesterola je oko 200 puta veća nego što ljudska vrsta jede u Americi svaki dan).

Tada potpuno uništava mit o ljudima kao svejedima u jednoj rečenici:

„Budući da  ljudi oboljevaju od ateroskleroze, a ateroskleroza je bolest samo biljojeda, čovjek također mora biti biljojed.“

Naši preci su lovili životinje radi hrane, kože i iskorištvanja kostiju za alat

Odjednom ludilo našeg vremena primamo s olakšanjem.

Neki mogu raspravljati je li kolesterol  jedini uzrok bolesti srca. No to nije bitno, ostaje činjenica da ateroskleroza nastaje samo kod biljojeda.

Ako su ljudi svejedi, bolesti srca ne postoje, a kamoli da je ta bolest američki broj  1 ubojica već više od sto godina.
Zar nije stvarno nesavjesno reći da su ljudi vegani samo zbog toga što imamo srčane bolesti koje su navodno dokaz o našem vegetarijanizmu?

U svakom slučaju, niske masnoće u veganskoj prehrani opetovano dokazuju da su lijek za bolesti srca. Brdo kliničkih dokaza podupire ovo.

Prema Robertsu, oni koji su potpuno imuni na srčane bolesti bez upotrebe lijekova za snižavanje masnoća u krvi  su čisti vegetarijanci koji jedu voće. To su točno njegove vlastite riječi: „jedaći voća“.

Sve ovo zvuči kao dobar argument, ali nije tako.

–          Opovrgavanje argumenta:

Postoje tri činjenice koje dr. Roberts nije uzeo u obzir:

  1. Prva je činjenica da biljojedi ne moraju biti hranjeni hranom bogatom kolesterolom da bi dobili aterosklerozu. Dovoljno je da se hrane krivom hranom , biljnom hranom bogatom škrobom i šećerom, što također može prouzročiti kardiovaskularne bolesti.
  1. Druga činjenica je da mesojedi ne mogu dobiti aterosklerozu, mogu – ako su hranjeni biljnim  namirnicama bogatim ugljikohidratima.
  1. I treća činjenica je da razina kolesterola u krvi koja je viša od 150 ne uzrokuje ili povećava rizik od srčanih bolesti ili aterosklerozu.

Autor članka će nadalje obrazložiti svoje mišljenje i argumentirati ga dokazima.

Arterije bez naslaga, i s naslagama koje nastaju usljed krive prehrane, pune škroba i šećera

1. Koronarne bolesti  kod biljojeda

Dr. Roberts je u potpunosti u pravu kad kaže da se samo kod biljojeda razvija ateroskleroza – ali u laboratorijskim uvjetima kada je cilj pokusa  da se izazove ateroskleroza, te se oni hrane s hranom s neprikladnim kolesterolom i životinjskom mašću. No, to nije zato što su kolesterol i životinjske masti  štetne, nego zato što su neprimjerene i strane u prehrani  biljojeda.

Gorile i drugi primati biljojedi  u divljini koji jedu svoju prirodnu prehranu neće nikada razviti aterosklerozu. No životinje u  zatočeništvu nisu hranjene onim što bi inače jele u  divljini . Dr Cousins, pišući 1976., govori nam:
“Jasno je da većina zooloških vrtova hrani svoje gorile prvenstveno voćnom (frugivorous) hranom, dok je prehrana  divlje populacije gorila nesumnjivo  biljožderna.”(studija 1)
Hraneći gorile prehranom prepunom škroba, a s malim udjelom dijetalnih vlakna, za preživače koji razgrađuju dijetalna vlakna za proizvodnju kratkih lanaca masnih kiselina, to odgovara prehrani baziranoj na niskim masnoćama te oni pate od prijevremenih kardiovaskularnih bolesti. I to bez kolesterola ili životinjskih masnoća u svojoj prehrani.( studija 2 i 3)

2. Koronarne bolesti  kod mesojeda

Sve navedeno gore vrijedi i za mesojede. Psi, mačke, lavovi i drugi, ne razvijaju aterosklerozu kad im se prehrana bazira na hrani bogatoj kolesterolom jednostavno zato što je prikladna za njih. No patit će ako se hrane škrobnim biljkama. Svaki veterinar može potvrditi da mesojedi ljubimci i životinje iz zoološkog  dobivaju  aterosklerozu ako su hranjeni hranom na bazi biljaka i zrnevlja. U stvari, infarksti su gotovo zajednički  kućnim ljubimcima psima kao i njihovim valsnicima. (studija 4 i 5)

Isto vrijedi i za životinje koje se drže u zatočeništvu u zoološkim vrtovima.
Dr. Clarke Stout  istaknuo je 1969. godine: „Arterijske lezije životinja često su vrlo slične ranim ljudskim ateroskleroznim lezijama. Budući da arterije većine vrsta sisavaca (uključujući i čovjeka) morfološki nalikuju jedne drugima , čini se razumnim pretpostaviti da  nalaz sličnih arterijskih lezija u različitim vrstama možda podrazumijeva da su slični patogeni mehanizmi bili efektivni u njihovoj proizvodnji. ”

I čini se da je uzrok lezije isti kod nas i naših ljubimaca:  škrobni ugljikohidrati.

Je li ova hrana doista prikladna za prehranu mesojeda?

“Hrana koja je bacana od strane posjetitelja u zoološkim vrtovima bila je dostupna velikim mesojedima , tuljanima i morskim lavovima. Premda su ovi posljednji dobivali prvenstveno ribu iz javnih dispenzera za hranu postavljenih za tu svrhu, veliki mesojedi, a posebno medvjedi, dobivali su razne zalogaje hrane uključujući kikiriki, kokice, slatkiše i druge stvari. “( studija 6)

Dr. Stout navodi kod kojih su mesojeda pronađene arterosklerotične lezije:  kojot, Američki crni medvjed , Indijski medvjed,  rakun,  lasica, Afrička cibetka, pjegava hijena, zlatna mačka, pasmina Weimeraner, morski lav, tuljan.

Dr. Emily P. Lane je na listu dodala i ptice mesožderke (studija 7):  Orao, kljunorožac, ptice trkačice, roda, čaplja, polarni pingvin.

Dakle, sada znamo da ateroskleroza može utjecati i utječe na mesojede. Ova činjenica poništava tvrdnju dr. Robertsa da ljudi moraju biti biljojedi.

3. Koronarne bolesti kod ljudi

Iako smo učeni nekoliko desetljeća da porast razine kolesterola povećava rizik od ateroskleroze i srčanog udara, postoji vrlo malo stvarnih dokaza koji podupiru ovu hipotezu.

Rad iz 2011. godine navodi: “Hipoteza o kolesterolu povezuje unos kolesterola i razinu kolesterola u krvi s kardiovaskularnim bolestima. To je imalo ogroman utjecaj na zdravstvenu zaštitu i društvo tijekom desetljeća, ali ima malu ili nikakvu znanstvenu potporu koja je relevantna za ljudsku vrstu.”

Ideja da je kolesterol opasan je povezana s poznatom Framinghamovom studijom. (studija 9)
U toj studiji je utvrđeno da je razina kolesterola  neznatno porasla nakon srčanog udara kod prethodno zdravih muškaraca. Stoga se tvrdilo da je visok kolesterol čimbenik rizika za infarkt miokarda. Nevjerojatno, ali vrlo malo pozornosti je obraćeno na studiju koja je obuhvatila praćenje Framinghamovog projekta kroz 30 godina. (studija 10)
Zapravo je ispalo da visok kolesterol nije faktor rizika za muškarce starije od 47 godina, a za žene uopće nema rizika. Nadalje, utvrđeno je da je više muškaraca umrlo od srčanog udara među onima čiji je kolesterol snižen tijekom godina.

Autor rada je napisao:  “Za svaki postotak miligrama kolesterola koji je snižen, kardiovaskularni mortalitet i ukupna smrtnost veća je za četrnaest, te jedanaest posto.”

Slika pokazuje kako dolazi do srčanog udara

Druge studije snažno podupiru ovaj zaključak:

Sachdeva i suradnici  su utvrdili da je razina kolesterola kod bolesnika s akutnim infarktom miokarda (srčani udar) bila znatno manja nego kod  kontrolnom skupinom ljudi  iste dobi. (studija 11)

Al-Mallah i suradnici nalaze niže vrijednosti LDL-a  kod pacijenata s akutnim infarktom miokarda, te da je stopa smrtnosti bila dvostruko veća kod onih s najnižim vrijednostima LDL-a. “(studija 12)

Druga vrlo velika i dugotrajna studija objavljena je 2004. godine i utvrđeno je (studija 13):

“da je veći unos zasićenih masnoća bio povezan s manjim padom u prosječnom minimalnom koronarnom promjeru (P = 0,001), i manjom progresijom koronarne stenoze (P = 0,002) tijekom praćenja. U usporedbi s 0,22 mm pada u najnižem kvartalu unosa , došlo je do 0,10 mm pada u drugom kvartalu (P = 0,002) i 0,07 mm pada u trećem kvartalu (P = 0,002), te bez opadanja učetvrtom kvartalu (P <0,001); P za trend = 0,001 “.

Drugim riječima, što više zasićenih masti jedete, vaše će arterije manje biti blokirane! No, kao i otkriće da zasićene masti nisu povezane s progresijom ateroskleroze, utvrđen je da unos ugljikohidrata utječe, kao na primjer unos polinezasićenih biljnih ulja kada  se koriste kao zamjena za zasićene masti. A sve to dolazi od biljaka!

Ravnatelj  NHLBI ( Nacionalni Institut za srce, pluća i krv) dr. Claude Lenfant navodi: “Ovo istraživanje je pokazalo da je pretilost važan faktor rizika za zatajenje rada srca kod muškaraca i žena.”  Visoki kolesterol je povezan s pretilosti koja je pak povezana s prehranom zasnovanoj na ugljikohidratima, s malim udjelom masnoća. “Ljudi koji su jeli najviše zasićenih masnoća bili su zdraviji i imali su najniži rizik od srčanih bolesti.”

Ove i druge studije objavljene u zadnjem desetljeću jasno pokazuju da ne postoji uzročna veza između razine kolesterola u krvi i rizika od smrti od srčanog udara. Ili da su zasićene životinjske masti  na bilo koji način štetne.

Više o kolesterolu smo u Matrix Worldu već pisali ovdje.

Epidemiološke studije

Postoje mnoge ljudske kulture diljem svijeta od polova do tropskih krajeva koje u cijelosti  žive na prehrani baziranoj na životinjama, jedu hranu bogatu kolesterolom, s velikim udjelom životinjske masti, ali ne poznaju srčani udar. Postoje i drugi čija je tradicionalna prehrana mješavina  životinjskog  i biljnog porijekla, a također nemaju srčani udar. To samo mi imamo, koji  jedemo prerađene namirnice , koje su uglavnom bazirane na žitaricama i biljnim uljima. Ovo snažno sugerira da neprimjeren dio naše prehrane nije hrana animalnog porijekla, nego prerađena hrana.  I ona je sva iz – jeftinog za proizvodnju –  biljnog svijeta. Isto je s našim kućnim ljubimcima mesožderima i zatočenim mesožderima u zoološkim vrtovima.

I to uništava dr. Robertsov posljednji argument.

Pretjerani unos prerađene hrane je glavni uzrok naslaga na arterijama

Ali, sve ove studije su stvarno nepotrebne, jer bilo koji ozbiljan pregled fiziologije našeg probavnog sustava pokazuje da je sličan svim drugim mesojedima u svijetu i posve neprikladan za biljojedsku prehranu.

Znamo da se dr. Roberts neće složiti s tom tvrdnjom. U svom posljednjem radu, navodi : “Iako većina nas provodi svoje živote kao svejedi, po tome što jedemo meso, kao i povrće i voće, ljudska bića imaju obilježja biljojeda, a ne mesojeda.“ (studija 2)
Međutim, to je dokazano neistinito, i vjerojatno je to razlog zašto su reference na koje se poziva kako bi podržao svoju tvrdnju njegovih vlastitih 2000 radova!

Autorov zaključak:

Niti jedna od tvrdnji dr. Robertsa ne stoji  čak i za najletimičniju istragu: Dr. Robertsovi podaci i drugi jednostavno ne podržavaju tezu da samo biljojedi dobivaju aterosklerozu, oni također ne podržavaju njegovu tvrdnju da mesojedi ne dobivaju aterosklerozu, ne podržavaju mit da je povišeni kolesterol jedini uzrok ateroskleroze te oni ne podržavaju njegovu tvrdnju da ljudi moraju biti prirodni biljojedi.

Ono što oni zapravo pokazuju je da su ateroskleroza i bolesti srca ograničene na životinje (biljojedi, svejedi ili mesojedi) koje jedu biljke. A to snažno upućuje na to da, kako bi izbjegli bolesti srca, ne bi trebali jesti škrobnu i slatku biljnu hranu ili voće!

Studije:

1.Cousins D.A review of the diets of captive gorillas (Gorilla gorilla). Acta Zool Pathol Antverp 1976;66:91-100.
2. McGuire JT, et al. Plasma alpha-tocopherol, retinol, cholesterol, and mineral concentrations in captive gorillas. J Med Primatol 1989; 18:155-161;
3. Schmidt DA, et al. Cholesterol values in free-ranging gorillas (Gorilla gorilla gorilla and Gorilla beringei) and Bornean orangutans (Pongo pygmaeus). J Zoo Wildl Med. 2006 Sep ;37 (3):292-300
4. Jordan E, et al. Dyslipidemia in obese cats. Dom Animal Endocrinol 2008; 35: 290-299.
4. Kagawa Y et al. Systemic atherosclerosis in dogs: histopathological and immunohistochemical studies of atherosclerotic lesions. J Comp Pathol.1998;118:195-206.
6. Stout C. Atherosclerosis in Exotic Carnivora and Pinnipedia. Atheroslerosis 1969; 57: 673-87
7. Lane EP. Atherosclerosis in a Wahlberg’s Eagle (Aquila wahlbergi) Research and Scientific Services, National Zoological Gardens of South Africa 05 March 2010 (www.nzg.ac.za/download/wdi_eagle.pdf)
8. Scherstén T, et al. The Cholesterol hypothesis: Time for the obituary? Scand Cardio J 2011; 45: 322-323.
9. Kannel WB. The role of cholesterol in coronary atherogenesis. Med Clin N Amer 1974;58:363-79.
10. Andersson KM, et al. Cholesterol and mortality. 30 years of follow-up from the Framingham study. JAMA 1987;257:2176-80.
11. Sachdeva A, et al. Lipid levels in patients hospitalized with coronary artery disease: An analysis of 136,905 hospitalizations in Get With the Guidelines. Am Heart J 2009;157:111-7
12. Al-Mallah M, et al. Low admission LDL-Cholesterol is associated with increased 2-years all-cause mortality in Patients with non ST segment elevation myocardial infarction. Cardio J 2009;16:227–33.
13. Knopp RH, Retzlaff BM. Saturated fat prevents coronary artery disease? An American paradox. Am J Clin Nutr 2004; 80: 1102-1103