TEHNOLOGIJA I ZNANOST

STVAR JE U MOZGU: Zašto su muškarci i žene kognitivno različiti?

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Live Science

U osamdesetim godinama prošlog vijeka prevladavalo je mišljenje da se dječaci i djevojčice rađaju s podjednakim kognitivnim uzorcima, te da ih naknadno roditelji i društvo oblikuju da postanu drugačiji.

Od tada su različita istraživanja i studije dovele u pitanje takvo široko rasprostranjeno stajalište.

Većina se današnjih znanstvenika slaže da su neke razlike između muškog i ženskog mozga urođene.

„Različito socijaliziramo dječake i djevojčice, ali doprinos naše biologije nije ravna ništici,“ rekla je Diane Helpern, profesorica psihologije na Sveučilištu McKenna u Kaliforniji, znanstvenice koja je 25 godina izučavala kognitivne razlike kod spolova.

Helpern je ova otkrića iznijela na konferenciji Britanskog psihološkog udruženja koja se održala prošlog tjedna u Londonu.

Ona je naknadno dodala u svojem obraćanju na konferenciji:

Pitanje je samo koliko su velike urođene razlike, a ne ima li ih uopće? O tom dijelu možemo debatirati.

Potvrđene razlike (za sada)

Neke od mnogih razlika među spolovima imaju više potpore u javnosti. Jedna takva razlika se konstantno navodi, a to je razlika u duljini života među spolovima – no takva stvar je tek vjerojatna, a ne sigurna, naročito u različitim dijelovima društva i u različitim zemljama, mada za takvo što postoje određene biološke predispozicije.

U većini starosnih grupa, rasa i nacija, muškarci su bolji od žena u prostornom snalaženju. Na primjer muškarci dominiraju u umijeću rotiranja objekata u njihovim umovima, ta razlika je otkrivena još prije 35 godina i nedavno je dokumentirana čak i u beba starih tri mjeseca.

Slična stvar se može uočiti i po pitanju boljeg snalaženja muškaraca u navigaciji i određivanju smjera i udaljenosti.

S druge strane, žene imaju bolje verbalne mogućnosti i bolju memoriju za objekte – to jest bolje su u pamćenju o tome gdje se stvari i objekti nalaze, kazala je Helpern za vrijeme svog govora. Žene i ženke drugih vrsta navigiraju uz pomoć prostornih oznaka i znamenitosti, a ne uz pomoć snalaženja u prostoru i osjećaja za strane svijeta.

„No i jedan i drugi spol mogu doći do cilja na svoj način,“ izjavila je Helpern za Live Science, objašnjavajući kako žene i muškarci imaju različite sposobnosti no to uopće ne znači da imaju različitosti u inteligenciji.

Ne postoji pametniji spol, rekla je Helpern.

U biti, kroz preglede različitih testova i studija, razlike nestaju naročito u distribuciji prikaza grafikona,  vidi se da puno muškaraca rade nešto izuzetno slabo i s druge strane puno muškaraca rade nešto izuzetno dobro, na koncu prosjek bude isti kao i kod žena kod kojih razlike nisu drastične.

Razlike koje variraju

Puno se izvještavalo o tome kako su dječaci bolji od djevojčica u matematici, dok su djevojčice često besprijekorne u čitanju i pisanju. U stvari nivo razlike ovisi o kontekstu.

U školama su djevojčice bolje od dječaka u svim predmetima, no samo za četvrtinu boda, na skali od četiri boda, rekla je Helpern, citirajući opsežnu studiju napravljenu u SAD-u. Dječaci, s druge strane, imaju bolje rezultate u testovima koji se fokusiraju na teme van školskog programa.

Znači li to da su škole pristrane i dijelom protiv dječaka, dok su standardizirani testovi pristrani i protiv djevojčica, ili ništa od toga ne može dati pitanje koje stvara bijes unutar psihološke zajednice, sustava obrazovanja i odgojnih zajednica.

Ali zapamtite, društvo igra veliku ulogu u svemu ovome – no rezultati koje stvara društvo nisu baš očekivani.

„U društvima koja su više ravnopravna prema spolovima, nadmoć dječaka i muškaraca u matematici nestaje, točnije uopće je nema,“ rekla je Helpern, no rastu druge razlike. Kada se podjednako podupire i educira dječake i djevojčice, u prosjeku, djevojčice postanu još bolje u čitanju od dječaka, dok dječaci postanu još bolji od djevojčica u vizualnim i prostornim zadacima.

Ekonomija, također igra jako veliku ulogu. „Ako ste siromašni to nikome ne može pomoći u kognitivnom razvoju,“ rekla je Helpern.

Iako se najveći nedostaci uočavaju u najsiromašnijim državama, one se mogu otkriti u državama u razvoju. Helpern je objasnila da žena ima puno manje na sveučilištima, no da u biti muškarci iz nižih socijalnih krugova, obično ne završe nikakvu školu.

Gubljenje talenta

Dakle ako ni jedan spol nije inteligentniji, zbog čega smo tako podijeljeni u odrasloj dobi? Zašto je na primjer 90% predsjednika upravnih odbora i vlasnika kompanija – muškog spola, dok je 90% tajnica – ženskog spola?

„Dok god žene obavljaju većinu poslova koji se tiču brige oko najmlađih i najstarijih članova obitelji,  one će dobivati slabo plaćene i potplaćene poslove za uglavnom na određeno vrijeme,“ kazala je Helpern. (Ona se bavi istraživačkim radom no u isto vrijeme je osnivačica i direktor Bergerovog instituta za rad, obitelj i djecu.)

Osim tog problema, znakovito je i pitanje interesa, mnoge žene ne žele biti inžinjeri jer to ne mogu spojiti sa svojim interesima pomaganja, no u stvari inžinjer pomaže na određen način, dakle trebali bi promijeniti način percepcije koja oblikuje interese,“ rekla je Helpern.

Društvo koje danas poznajemo, ne samo da gubi talentirane žene iz radne zajednice, već također gubi i talentirane muškarce na kućnom frontu. Muškarci mogu biti odlični i brižni odgajatelji, brojne su studije potvrdile važnost oca u odgoju djece.

Mi ne možemo očekivati jednakost na poslu, ako nemamo jednakost kod kuće, zaključila je Helpern.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.