TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Babuni mogu prepoznati i pročitati riječi

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

Discovery News

Babuni mogu naučiti razlike između stvarnih riječi do četiri slova i zbrčkanih kombinacija slova koje ne znače ništa, jednom kada ove životinje shvate uzorke jezika, tada s nevjerojatnom točnošću mogu razlikovati stvarne riječi od lažnih i izmišljenih.

Znanstvenici su otkrili da je sve ovo moguće zato što babuni, u biti, mogu čitati.

Najnovija studija je dokazala pretpostavku da su mozgovi naših predaka primata imali sav potreban hardware s kojim su mogli razumijevati pisane riječi, sve to puno prije nego li su ljudi evoluirali u moderan oblik. Iako smo mi, zvanično, počeli pisati prije otprilike 5.400 godina, dugo prije toga smo imali mogućnost prepoznavanja pisanih simbola.

Bez obzira što mi percipiramo pisane riječi kroz znakove koji simboliziraju zvukove u našem jeziku, nova otkrića sugeriraju da naš mozak pisane riječi vidi kao integralni dio jezika, to jest da nam nalikuju na noge stola ili kotače automobila, čini nam se da svi dijelovi skladno stvaraju jednu cjelinu.

Ova studija bi mogla pomoći u akademskoj raspravi o tome kako je najbolje i najlakše djecu učiti čitati.

„Očigledno je da mi koristimo slova da bi dobili pisanu formu govornog jezika, i naravno da će esencijalno svako dijete naučiti čitati i pisati na što bezbolniji i lakši način, no to je samo dio priče,“ rekao je Jonathan Grainger, kognitivni psiholog na CNSRS-u u Nacionalnom Istraživačkom Centru Marseillesa u Francuskoj.

„Drugi razlog zbog čega koristimo slova je  da je to prva faza učenja čitanja, i to trebamo naučiti na takav način da pisanje i čitanje koristimo kao svakodnevne objekte – objekte čije dijelove koristimo da bi imali cjelinu.“

„Mi smo danas u stanju promatrati što se događa kada babuni uče riječi i kako ih povezuju sa značenjem, mi potvrđujemo paradigmu koja se definitivno treba ispitati.“

U velikom ograđenom prostoru koji se nalazi 30 milja od Marseillesa, babuni koji nastanjuju to područje mogu posjetiti malene kabine za testiranje kad god im se zaželi „igrati“ s ljudima. U tim kabinama se nalaze kompjutori i skeneri koji pročitaju čip ugrađen ispod kože babuna i tada počinje određen eksperiment za svaku životinju.

Na kraju treninga, koji se sastoji od 50.000 pokaza za svaku životinju, babuni uče prepoznavati barem 81 riječ i postižu točnost od 75%, objasnili su znanstvenici u žurnalu Science. Jedan od babuna je naučio čitati 300 riječi.

Jednom kada babuni nauče zavidan broj riječi i kada osnaže svoj rječnik nastavlja se s novim testovima u kojima se ispituje da li životinje prepoznaju riječi koje nisu nikada vidjeli, i da li ih procjenjuju kao stvarne riječi ili kao potpunu besmislicu. Što je neka izmišljena riječ više sličnija stvarnoj postojećoj riječi to je veća mogućnost da će životinje misliti da je riječ stvarna, što sugerira da su one shvatile uzorke stvaranja pravih riječi i slova koji se u njima pojavljuju u određenim kombinacijama unutar engleskog jezika.

„Babuni u eksperimentu nisu u stvari čitali, niti su shvaćali da se od njih traži da shvate simboliku značenja riječi,“ rekao je Michael Platt, neurobiolog na Sveučilištu Duke u Durhamu u Sjevernoj Carolini.

Umjesto toga sposobnosti babuna da prepoznaju uzorke slova sugerira da su ljudi počeli čitati i pisati jer su aktivirali već postojeći moždani dio koji se razvio da prepoznaje vizulane uzorke.

Zajedno s ostalim istraživanjima, ova studija podupire teoriju da pisma izgledaju onako kako izgledaju jer ih naši umovi lako prepoznaju. Prema tom zaključku, logično je pretpostaviti da je disleksija u korijenu nastala zbog vizulanog poremećaja.

„Babuni su u stanju da nekako formiraju statički osjet za smisao kako se stvaraju riječi i kako se pozicioniraju slova u riječima koje u sebi imaju do četiri slova,“ rekao je Platt.

„Sve to sugerira da postoji niz fundamentalnih operacija koje su zajedničke mozgovima primata i ljudi, točnije da smo mi i oni u stanju prepoznati vizualne uzorke. U ovom slučaju, vizualni uzorci služe kao sredstvo komunikacije.“