TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Ako vam se jela od mesa čine nejestiva i odvratna vrlo je moguće da imate aktivan gen OR7D4!

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Mail Online

Sljedeći put kada kušate svinjetinu koja vam se učini smrdljiva odvratna i teška, nemojte za to okrivljavati kuhara. Čini se da genetika ima vrlo snažan učinak kako osjećamo ukus mesa – naročito svinjećeg mesa.

Svi ljudi koji imaju gen OR7D4 potpuno drugačije osjećaju miris i ukus mesa – točnije takvim ljudima se meso gadi i smatraju da meso miriše na urin, luk i fekalije.

Znanstvenici sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Carolini su istraživali koji geni mijenjaju ljudsku percepciju o okusu hrane i kako oni utječu na androstenone. (Steroide koji se nalaze u urinu i slini gotovo svih sisavaca – uključujući i ljudi. Op. Ur.)

Ove istraživače je najviše intrigiralo ljudsko poimanje receptora mirisa koji se nalaze u nosu i ustima.

Naši receptori mirisa u ustima i nosu hvataju mirisne molekule i prenose poruke mozgu koji nakon toga „prevodi“ iste u određene vrste senzacija ukusa ili mirisa.

Pa ipak, genetske varijacije ljudskih rasa i grupa određuju način na koji mi detektiramo sastav hrane, neka hrana koja je potpuno u redu za određene ljude sa specifičnim genetskim odlikama je i te kako odvratnog okusa i mirisa ljudima s drugačijim genetskim odlikama – razlog zbog čega postoje različite osjetilne reakciju na hranu se nalaze unutar androstenona koji se može naći u mesu, a najviše u svinjetini.

Znanstvenici su testirali 23 volontera od kojih su desetorica bili profesionalni kušači – među njima su postojale značajne razlike i reakcije na varijacije u nivou okusa androstenona.

U zaključku studije stoji kako su ljudi s dvije kopije gena OR7D4 mrzili hranu u kojoj se nalazila slanina i svinjetina, dok kod svih onih kod kojih su nedostajale jedna ili obje kombinacije gena OR7D4 – su tolerirali ili uživali u jelu sa slaninom i svinjetinom.

Voditelj studije Hiroaki Matsunami je izjavio kako je ova studija otkrila tek mali djelić slagalice o tome kakva je veza između receptora mirisa i izbora hrane.

On je na to dodao: „Naravno da su u igri još mnoge kombinacije gena i faktora koje uvjetuju našu percepciju okusa i mirisa. Androstenon se nalazi u mnogim životinjskim vrstama, iako u mnogo manjim količinama nego li u svinjetini.“

Matsunami je u intervju danom za International Business Times otkrio da ova studija sugerira neke vrlo interesantne implikacije – na primjer, da netko s pravilnom kombinacijom gena može biti puno bolji inspektor za kakvoću mesa od drugih ljudi koji ne mogu namirisati androstenone.

No cijeli tim smatra kako je potrebno još podrobnije ispitati varijacije gena jer su otkrili da neke od kombinacija gena OR7D4, osim što kod nositelja uvjetuju osjetljivost na meso, takvi ljudi nemaju problema s navalama gladi, točnije imaju puno manji apetit. Druga varijanta ovog gena se dovodi u vezu s reduciranim tjelesnim količinama vezivnog tkiva – sala kod ljudi.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.