Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

National Geographic

Najnovija istraživanja su otkrila kako je vrlo moguće da nepoznati planet orbitira u tamnim predjelima našeg Sunčevog sustava.

„Taj nepoznati planet se nalazi predaleko od Sunca da bi se mogao otkriti teleskopima, no taj potencijalno nevidljiv planet stvara poremećaje u orbitama tijela u Kuiperovom pojasu,“ izjavio je Rodney Gomes, astronom Nacionalne Opservatorije U Rio de Janeiru u Brazilu.

Tijela u Kuiperovom pojasu su maleni ledeni objekti – uključujući i neke patuljaste planete – ovaj neobičan roj nebeskih tijela se nalazi iza Neptunove orbite.

Pluton se nekada smatrao devetom planetom u našem solarnom sustavu, no sada je degradiran na patuljastu planetu, Pluton je jedan od najvećih objekata u Kuiperovom pojasu, njegov promijer iznosi oko 2300 kilometara. Na desetke drugih objekata, s promjerom od nekoliko stotina kilometara, se otkrivaju svake godine.

Gomez je dodao: „Intrigantno je da oko šest objekata unutar Kuiperovog pojasa, uključujući i udaljeni patuljasti planet Sednu, imaju čudnovate orbite koje nisu baš onakve kakve bi trebale biti tipične orbite u modelu solarnog sustava, sva njihova odstupanja su potvrđena zadnjim kalkulacijama.“

Gomez je nastavio s objašnjenjima na prošlotjednom sastanku članova Američkog Astronomskog Udruženja: „Ove se neobične orbite mogu objasniti na nekoliko načina. No po mom osobnom mišljenju  najlakše bi bilo da na njih utječe planetarna masa solarnog kompanjona – planeta čija orbita varira u ekstremima od blizine našeg sustava do jako daleke pozicije izvan solarnog sustava, taj planet bi trebao imati ogromnu masu da bi mogao imati gravitacijskog efekta na objekte u Kuiperovom pojasu.“

Misteriozni planet je zatočeni lutalica

Gomez je s novom studijom analizirao orbite 92 tijela u Kuiperovom pojasu, nakon toga ih je usporedio s rezultatima kompjuterskog modela o načinu kako bi one zapravo trebale izgledati, bez i s utjecajem dodatnog planeta.

Gomez je zaključio: „Da ne postoji nepoznati planet, orbite izučavanih tijela ne bi bile toliko izdužene, a sve to upravo vidimo na kretanju šest objekata koje sam promatrao.“

Gomez je dodao da nije poznato koliko je zapravo velik nepoznati objekt, no postoje mnoge mogućnosti koje se trebaju izučiti.

Uzimajući u obzir kalkulacije, Gomez smatra da bi to trebao biti objekt barem veličine Neptuna, koji je četiri puta veći od Zemlje, i da bi trebao orbitirati na 225 milijarde kilometra daleko od Sunca – što je 1500 puta dalje od orbite na kojoj se nalazi Zemlja, Gomez smatra da bi s takvim parametrima dobili ovakva odstupanja u orbitama tijela unutar Kuiperovog pojasa.

No ista stvar bi se dogodila da tijelo veličine Marsa – otprilike veličine Zemlje – orbitira u iznimno izduljenoj orbiti i da povremeno dođe do 8 milijardi kilometara daleko od Sunca.

Gomez špekulira o tome da bi misteriozni objekt mogao biti odbjegla planeta koja je pobjegla iz vlastitog zvjezdanog sustava i koja je naknadno uhićena Sunčevom gravitacijom ostala zarobljena u našem solarnom sustavu.

No moguće je i da je nepoznata planeta formirana bliže Suncu, no zbog gravitacijskih interakcija s tijelima unutar Sunčevog sustava ona je mogla biti izbačena prema vanjskim rubovima našeg solarnog sustava.

Pa ipak pronalazak takve planete bi mogao predstavljati veliki izazov.

Kao prvo, planet bi mogao biti iznimno taman, uz to Gomezove simulacije ne daju astronomima ikakvu pomoć gdje da okrenu svoje teleskope kako bi pronašli ovo nepoznato tijelo. „Ono bi moglo biti bilo gdje,“ rekao je Gomez.

Bez pravog traga

Drugi astronomi su se zaintrigirali ovom studijom no tvrde kako su potrebni dokazi proje nego li su spremni potvrditi da Sunčev sustav ponovno ima devet planeta.

„Očigledno je da je pronalazak novog planeta u našem solarnom sustavu velika vijest,“ rekao je Rory Barnes, astronom na Sveučilištu Washington. „No ja ne vjerujem da Gomez zaista ima neki dokaz da se taj planet tamo nalazi. Umjesto toga on je pokazao kako planete mogu stvoriti ovakav solarni sustav, smatram da bi bilo puno bolje da Gomez otkrije dokaz o novom planetu.“

Douglas Hamilton astronom na Sveučilištu Maryland se slaže da su Gomezova otkrića daleko od konačnih: „Gomez je pokazao moguće argumente, on još uvijek nema pravi trag.“

Hal Levison, astronom Instituta iz Bouldera u Koloradu kaže da nije siguran što da misli o Gomezovoj studiji: „Čini se začuđujuće da solarni kompanjon malen koliko i Neptun može imati takve efekte koje je Gomez prikazao, no znam Rodneya i siguran sam da su njegove kalkulacije točne.“

Komentar Matrix Worlda:

Već godinama javnost raspravlja o mogućem kompanjonu našeg Sunca, iako je Gomez odlučio špekulirati o relativno malenom tijelu koje eventulano zadire dublje u naš solarni sustav, mnogi su raspravljali o mogućnosti da je uzročnik anomalija u Kuiperovom pojasu ugasla zvijezda – smeđi patuljak, a ne palaneta. Nedavno otkriće španjolskih astronoma o G1.9 i teorija da je ista naša druga zvijezda, prošla je namjerno ili nenamjerno ispod radara i pozornosti svjetske znanstvene zajednice, o tom otkriću možete više saznati u tekstu: “Je li G1.9 naše drugo Sunce?”  a o nepravilnostima u orbitama planeta i kometa možete saznati u tekstu pod nazivom: “Ima li naše Sunce brata blizanca?“. Sličnu sudbinu i potpunu nezainteresiranost zvanične znanosti pretrpjela je obimna studija iz 2011. godine, s kojom su znanstvenici nepoznati planet nazvali Tyche: “Gdje se nalazi Tyche deveti planet?“.