Prevela i uredila: Ljubica Šaran

New Scientist

Ljudska je rasa prije 100.000 godina bila na korak od izumiranja. Naša vrsta, začeta u Africi, je tada pala na samo 10,000 jedinki, pa ipak u nekoliko desetaka tisuća godina proširili smo se na sve strane svijeta.

Novi genetički dokazi sugeriraju da je u dalekoj prošlosti većina ljudske populacije umrla u masivnoj epidemiji uzrokovane bakterijskom bolešću. Bakterije su iskorištavale dva ljudska gena povezana s imunološkim sustavom na način da ih je okretala protiv naših predaka. Solucija je bila vrlo jednostavna – preci su nam se oslobodili od izdajničkih gena.

Ajit Varki, sa Sveučilišta Kalifornije u San Diegu, i njegove kolege su ispitali dva gena; Siglec-13 i Siglec-17. Oba dva gena kodiraju proteine unutar imunološkog sustava s kojima aktiviraju ili deaktiviraju tjelesnu obranu od bolesti.

Varki je otkrio kako su oba dva gena aktivna u čimpanzi ali su neaktivni u ljudima. Siglec-13 jer je u stvari u potpunosti izbrisan iz ljudskog genoma, dok je Siglec-17 nefunkcionalni gen jer je u prošlosti izgubio jedno od slova u svojemu kodu.

Izdajnički geni

Zašto bi se naša tijela uopće željela osloboditi korisnih imunoloških gena? Varki je rekonstruirao izgubljene proteine i otkrio je da su ih dvije opasne bakterije – Streptokok grupe B i Escherichia coli K1 – onesposobili.

On se pitao, je li moguće da su bakterije mogle iskoristiti proteine, tada je modificirao ljudske stanice s istim proteinima, one su tada imale slabiji imunološki odaziv na ove bakterije. Sve je to ukazalo na činjenicu da su bakterije pronašle način da umanje imunološku obranu tako što su „oslijepile“ ova dva proteina.

Varki smatra da su rani ljudi bili konfrontirani s masivnom epidemijom bakterijske infekcije. Ove dvije spomenute bakterije su izuzetno opasne ako zaraze novorođene bebe, koje najčešće umiru ako se zaraze s istima. Ta činjenica također objašnjava zašto je populacija ljudi u davnini tako brzo decimirana, također i objašnjava zašto smo se oslobodili Siglec gena koji su nas činili ranjivima.

Decimiranje populacije

Genetički podaci sugeriraju da su se ova dva gena isključila prije otprilike 440.000-270.000 godina, prije nego li su se moderni ljudi odvojili od Neandertalskih i Denovijanskih rođaka. No čini se da je trebalo jako dugo vremena dok se taj efekt proširio na cijelu populaciju, neki su ljudi imali posebnu verziju Sigleca-13 do prije 46.000 godina. Varki smatra da su za vrijeme tog dugačkog perioda naši preci bili decimirani bolestima.

„Najnovija napredna istraživanja antičke DNK i projekt ljudskog genoma su omogućili da zavirimo u ko-evoluciju ljudskih patogena,“ izjavila je Isabelle de Groote, iz Prirodoslovnog muzeja Londona u Velikoj Britaniji, koja nije bila uključena u studiju ali je komentirala istu.

Kombiniranjem genetičkih podataka, arheologije i drugih grana znanosti, u stanju smo dobiti detaljiranu predodžbu o ljudskoj evoluciji.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.