U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Svi ljudi koji žive samotno imaju veći rizik od srčanih bolesti

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Prevent Disease

Usamljenost je povezana sa slabom kvalitetom spavanja, oslabljenim imunološkim sustavom čak i Alzheimerovom bolešću, no najnovija internacionalna studija pokazuje da svi koji žive sami imaju i povećan rizik od umiranja zbog kardiovaskularnih zatajenja, o ovoj studiji je prva izvijestila web stranica Online First s podacima publiciranima u žurnalu Archives of Internal Medicine.

Znanstvenici su dugo sumnjali da je cijena samotnjačkog života u mlađim danima relativno blaga no da takav život s vremenom ima akumulativan efekt. Mnogi su pokušali razmrsiti tajne socijalne izolacije, usamljenosti i psihičke deterioracije uključujući i bolesti povezane sa starenjem, sada je to dokazano i na celularnoj razini.

Slaba kvaliteta spavanja, zajedno s povećanim rizikom od srčanih bolesti, virusnih infekcija i kancerogenih oboljenja, čak je i Alzheimerova bolest povezana s usamljeničkim životom.

Samoća povećava rizik dobivanja; raka, virusnih infekcija i mnogih drugih bolesti.

Studija je otkrila kako socijalna izolacija može imati užasne posljedice na zdravlje ljudi, a rizici povezani s činjenicom da netko živi usamljeno su više nego li relevantni, jer jedan od sedam Amerikanaca živi usamljeno. Epidemiološki dokazi sugeriraju da socijalna izolacija može stvoriti jaki stres uz pomoć mijenjanja neurohormonalnih posrednika što također utječe na zdravlje, sve to se povezuje s rizicima od kardio vaskularnih bolesti.

Dr. Jacob A. Udell iz Bolnice za Žene u Brighamu, i profesor na Medicinskom fakultetu sveučilišta Harvard u Bostonu je sa svojim kolegama ispitivao poveznice samotnjačkog života i povećane smrtnosti uzrokovane kardio-vaskularnim rizicima zahvaljujući rezultatima istraživanja Registra globalne redukcije aterotromboze ili „Reduction of Atherothrombosis for Continued Health (REACH) Registry“ u kojima je sudjelovalo 44.573 ispitanika od kojih je 8.594 (19%) živjelo samo.

U ispitivanju se pokazalo da se smrtnost kod ljudi koji žive sami povećana za 14,1% unutar četiri godine, dok je prije toga bila 11,1%. Smrti uzrokovane kardio-vaskularnim zastojima, kod ljudi koji žive sami, su povećane na 8,6% unutar četiri godine, dok su prije toga bile 6,8%.

Samoća najviše utječe na smrtnost starijih ljudi zbog akumulativnog efekta.

U zavisnosti od starosti, samotnjački je život povezan s povećanim rizikom smrtnosti za učesnike koji su stari od 45 do 65 godina od kojih umire 7,7 posto, dok od onih koji žive u zajednici umire 5,7%. Sudionici studije u starosti od 66 do 80 godina koji su živjeli sami su imali nivo smrtnosti od nevjerojatnih 28,6% dok su ljudi iste starosti koji žive u zajednici imali broj smrtnosti od 24,6%.

„Zaključili bi kako je samotnjački život direktno povezan s povećanom smrtnošću i povećanim brojem smrti uzrokovanih kardio-vaskularnim bolestima, taj broj je utvrđen na internacionalnom uzorku srednjovječnih pacijenata s i bez rizika od aterotromboze,“ zaključio je autor studije dr. Udell.

„Mlađe osobe koje žive same, imaju najblaže oblike posljedica usamljenog života, no s godinama se takve posljedice pojačavaju naročito kod starije populacije kojoj usamljenički život najviše doprinosi razvoju kardio-vaskularnih bolesti, daljnja istraživanja na ovom polju bi trebala još više potvrditi naše nalaze,“ dodao je dr. Udell.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.