TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Klimatski učinci solarnog minimuma

Prevela i uredila : Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

phys.org

Naglo zahlađenje u Europi, zajedno s povećanjem vlage i posebno vjetrovitosti podudara se s kontinuiranim smanjenjem Sunčeve aktivnosti posljednjih 2 800 godina. Znanstvenici s Njemačkog istraživačkog centra za geološku znanost (GFZ) su u suradnji s švedskim i nizozemskim kolegama pružili dokaz za izravnom povezanošću sunca i klime u stoljetnim epohama. Koristeći najmoderniji metodološki pristup, analizirali su sedimente s jezera Meerfelder Maar, kako bi odredili godišnje varijacije solarne aktivnosti u klimatskoj zastupljenosti.

Istraživanje objavljeno na Internetu u Nature Geoscience izvještava o klimatskoj promjeni koja se pojavila početkom predrimskog željeznog doba i prikazuje da posebice takozvani Veliki minimum u sunčevoj aktivnosti može utjecati na klimatske uvjete u zapadnoj Europi kroz promjene u regionalnoj atmosferskoj cirkulaciji. Prije 2800 godina jedan od tih Velikih minimuma, Homerski minimum, je uzrokovao klimatske promjene u zapadnoj Europi za manje od jednog desetljeća.

Ovi proučavani iznimni sezonski ljepljeni sediment iz jezera i pružaju mogućnost preciznog datiranja čak i kratkoročnih klimatskih promjena. Rezultati pokazuju period od 200 godina u kojem se povećala jačina proljetnih vjetrova tijekom razdoblja hladne i vlažne klime u Europi. U kombinaciji s modelima istraživanja oni ukazuju na mehanizam koji bi mogao objasniti vezu između slabog sunca i promjene u klimi.

„Promjena i jačanje trofosferskog sustava vjetra je najvjerojatnije povezana sa stratosferskim procesima na koje povratno utječe ultraljubičasta radijacija,“ objašnjava Achim Brauer (GFZ), pokretač istraživanja. „Ovaj komleksan lanac procesa se ovdje ponaša kao pozitivni povratni mehanizam koji bi mogao objasniti zbog čega su pretpostavljeno male varijacije u sunčevoj aktivnosti uzrokovale regionalne klimatske promjene.“

Atmosferska cirkulacija i površinski vjetrovi

Iako se ova otkrića ne mogu izravno primjeniti na buduća predviđanja jer na trenutnu klimu utječu dodatne antropogene sile, ona pružaju jasan dokaz za još uvijek slabo shvaćene aspekte klimatskog sustava, naglašava Achim Brauer. Daljnja istraživanja bi se posebno trebala usredotočiti na klimatske posljedice promjena u valnoj dužini sunčevog spektra. Tek kada se mehanizam veze sunca i klime bolje shvati, bit će moguća vjerodostojnija procjena potencijalnih učinaka sljedećeg Velikog sunčevog minimuma u svijetu antropogenih klimatskih promjena. U tom smislu, dobro bi bilo da i u budućnosti svaki ljepljeni jezerski sedimenti također budu od velikog značaja.

Zbog toga znanstvenici s Njemačkog istraživačkog centra za geološku znanost i ostalih institucija traže takve arhive diljem svijeta kako bi dobili što točniji pristup vezi sunca i klime i različitim regionalnim odgovorima.