Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Matrix World

Mail Online

Znanstvena studija je otkrila točne klimatske podatke iz godova polu-fosiliziranog drveća, sada su nam poznate temperature i klimatski uvjeti sve do 138. godine prije nove ere. Planeta je bila toplija za vrijeme starog Rima i srednjeg vijeka nego li je sada.

Kako je uspijevalo starim rimljanima uzgajati vinovu lozu u sjevernoj Engleskoj? Možda je odgovor sasvim jednostavan – klima je tada bila toplija!

Nova znanstvena studija sugerira da je Britanija prije 2000 godina imala duži period s puno toplijim ljetima nego li ih ima sada.

Borovi korišteni u studiji su dobiveni iz Nacionalnog Parka Linnansaari u Finskoj.

Njemački su znanstvenici iskoristili podatke iz godova drveća – koji su ključni indikator klimatskih uslova – i zahvaljujući njima tvrde kako smo imali prilike iskusiti „dugoročni period hlađenja klime“ koji je trajao dva milenija, sve do perioda globalnog zagrijavanja u XX vijeku.

To globalno hlađenje je bilo ispresijecano s nekoliko toplijih perioda.

U to se obuhvaća topao period u srednjem vijeku te također i topliji period za vrijeme starog Rima kada su temperature bile u prosjeku jedan stupanj Celzijeve ljestvice više nego li su danas.

Njemački tim je otkrio kako je topli period trajao od 21-50 prije nove ere, te da je uglavnom podcjenjivan od strane klimatske znanstvene zajednice.

Globalno hlađenje, obratite pažnju na “Malo ledeno doba” ili Maunderov minimum oko 1600. godine nove ere, zajedno s toplijim periodima za vrijeme starog Rima i srednjeg vijeka.

Voditelj studije profesor doktor Jan Esper sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu je rekao slijedeće:

„Otkrili smo da su pretpostavke o temperaturama za vrijeme starog Rima i srednjeg vijeka bile pre niske. Brojke koje smo mi dobili nisu pretjerano značajne ali nisu ni nevažne, naročito kada se uzme u obzir globalno zatopljenje, jer mi još uvijek danas imamo temperature koje su manje za jedan stupanj Celzijeve ljestvice, od temperatura prije 2000 godina.“

U biti znanstvenici su otkrili smanjenje globalnih temperatura od 0,6 Celzija u zadnjih 2000 godina, što je uvjetovano promjenom Zemljine orbite oko Sunca i udaljavanjem od naše zvijezde.

Studija je publicirana u žurnalu Nature Climate Change.

Podaci se baziraju na mjerenjima koji idu sve do 138 godine prije nove ere.

Ova otkrića bi mogla pomoći u tome da znanstvena zajednica promisli o promjenama u uvriježenoj teoriji o utjecajima globalnog zagrijavanja.

Grupa profesora Espera sa Zemljopisnog Instituta JGU je koristila godove drveća, u biti su mjerili gustinu godova iz polu fosiliziranih debala borova iz finskog Laplanda, naročito na drveću koje je izniklo prije 138 godine prije nove ere.

Uz pomoć takvih podataka, znanstvenici su uspjeli točno demonstrirati dugoročni trend klimatskog hlađenja koje se događa u zadnjih dva milenija.