PRIZMA DRUŠTVA

Analitičko promišljanje pomaže razvoju ateizma

Prevela i uredila: Snježana Volarić

livescience.com

Prema novoj studiji promišljeno analitičko razmišljanje može navesti ljude da manje vjeruju u Boga.

Istraživači, koji su otkrili da religiozno vjerovanje nastaje iz instinktivnog osjećaja, odmah su napomenuli da njihova studija nije bila referendum o vrijednosti religije. I analitičko i intuitivno promišljanje za koja se čini da promoviraju religiozna vjerovanja, imaju svoju važnost, navodi istraživač ove studije Will Gervais.

„I jedno i drugo i su korisni alati,“ kaže Gervais, doktor psihologije na Sveučilištu British Coulmbia“. „Konačno, ove studije proučavaju kognitivne čimbenike koji bi mogli utjecati na vjerovanje ili nevjerovanje, ali ništa ne govore o inherentnoj racionalnosti ili vrijednosti religije.“

Glava ili srce

Psiholozi su otkrili da ljudi procesiraju informacije kroz dva odvojena sustava. Jedan je analitički sustav, obilježen svjesnim, logičnim razmišljanjem. S druge strane je intuitivni sustav koji koristi mentalne prečace i intuitivne osjećaje, kaže Gervais.

Ranije su studije pokazale da ljudi koji su skloni prikloniti se instinktivnim osjećajima češće vjeruju u Boga nego analitički tipovi ljudi. Gervais i njegov kolega Ara Norenzayan s UBC-a došli su do istog rezultata nakon što su dali ljudima test kako bi ustanovili spadaju li ispitanici među analitičke ili intuitivne tipove. Npr. jedno je pitanje glasilo: Ako pet strojeva treba pet minuta kako bi izradilo pet widgeta, koliko bi trebalo stotini strojeva da izradi stotinu widgeta?“

Intuitivni bi odgovor glasio „sto.“ Ali analitički odgovor koji uključuje matematički proces dovodi do točnog odgovora, a to je da je potrebno pet minuta. Manji broj ljudi koji su analitički pristupili odgovoru izjasnili su se kao religiozni nego broj ljudi koji su dali intuitivni odgovor.

Analitičko razmišljanje

Međutim, Gervais i Norenzayan su također željeli vidjeti je li način razmišljanja samo povezan s religioznim vjerovanjem ili može i uzrokovati promjene u vjerovanju. U nizu od četiri studije istraživači su suptilno utjecali na sudionike da razmišljaju više analitički. U jednoj studiji sudionici su promatrali Rodinovu skulpturu Mislilac ili pak Diskobola, grčku skulpturu muškarca koji baca disk. Pilotska studija pokazala je da je promatranje samo Mislioca potaknulo ljude na analitičnije razmišljanje, dok promatranja bacača diska nije imalo nikakvog utjecaja na način razmišljanja sudionika studije.

U druge dvije studije sudionici su igrali igre riječima ili s neutralnim riječima kao što su čekić i cipela ili s analitički obojenim riječima kao što su razmišljati i razlog. Nakon ovih pripremnih aktivnosti sudionici su odgovarali na pitanja o svojim religioznim vjerovanjima.

U posljednjoj studiji sudionici su jednostavno odgovarali na pitanja vezana uz religiju koja su se nalazila na upitniku. Neki upitnici su bili isprintani teško razumljivim, a neki lako razumljivim fontom. (Poznato je da čitanje slova koja se teško dešifriraju potiče analitičko razmišljanje).

Istraživanje je uključilo izjave koje su sudionici morali rangirati na temelju svoje razine slaganja ili neslaganja, npr: „Vjerujem u Boga“, „Kada sam u problemima želim od Boga zatražiti pomoć“, i „Jednostavno ne razumijem religiju“.

Studije su uključivale više od 650 sudionika u SAD-u i Kanadi. Svaka je studija pokazala da su sudionici koji su bili potaknuti na analitičko razmišljanje rjeđe izvijestili o religioznim vjerovanjima, kao što je vjerovanje u Boga, nego sudionici koji su bili izloženi neutralnim poticajima.

„Sveukupna poruka je da su religiozna vjerovanja podupirana različitim intuicijama, ali uspijete li navesti ljude da razmišljaju analitički, to će pomoći religioznim nevjerovanjima,“ navodi Gervais.

Ostali čimbenici, uključujući kulturu i društvene norme, također imaju utjecaja na religiozna vjerovanja i ateizam, kaže Gervais. On i njegovi kolege nisu sigurni na koji način analitičko promišljanje ometa intuiciju koja promovira vjeru. Moguće je da analitičko promišljanje izravno ometa intuitivne misli npr. o tome da život ima svrhu ili o životu nakon smrti. Ili možda ova intuitivna vjerovanja još uvijek postoje, ali je njihova kognitivna veza s religioznim vjerovanjima prekinuta analitičkim mislima. Ili je jednostavno moguće da analitičko promišljanje potakne svjesno neobaziranje tijekom kojeg ljudi na neki način sami sebe prevare da ne misle o svojim vjerovanjima.

 „Važno je naglasiti da svatko ima oba ova sustava,“ dodaje Gervais. „Svatko može razmišljati i intuitivno i analitički i ne radi se o tome da je intuitivni sustav uvijek pogrešan, a analitički uvijek točan.“

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.