PRIZMA DRUŠTVA

Bolivija i Ekvador garantiraju jednaka prava Majci Prirodi: Je li „Divlji zakon“ klimatsko rješenje?

Preveo i uredio: Boris Đulabić

Matrix News

Thinkprogess

Koncept „divljeg zakona“ ili “Zakon o Majci Zemlji” koji garantira jednaka prava Prirodi, je utemeljen na spoznaji da ljudi nemaju ekskluzivna prava uništavati naše prirodno okruženje. Prema tom zakonu prirodni ekosistemi su iznad „interesa“ bilo koje vrste, uključujući ljude.

Očito, ova ideja može biti danas prilično kontroverzna – i u Boliviji, gdje su ugradili u svoj statut jednaka prava zemlji kao i ljudima, još uvijek rade na detaljima zakona.

Bolivija je to napravila pod pritiskom velikog broja svoje autohtone populacije koja stavlja prirodno okruženje i Božansku zemlju – Pachamama, u centar svega života. No, što će ovo značiti u praktičnom smislu, odnosno provedbi istog,  primjerice kako pristupiti ozbiljnom ekološkom problemu stalnog miniranja u potrazi za sirovim resursima, za narod Anda, tek treba utvrditi.

Narod Bolivije se nada kako će zakon dati državi moć, da kompanije koje izvode miniranja počne držati odgovornim za svoje postupke i prisili ih na prilagodbu čvršćim standardima o očuvanju okoliša.

Istraživanje glaciologa Edson Ramireza sa Sveučilista San Andres, ukazuje da temperature u glavnom gradu La Pazu konstantno rastu zadnjih 60 godina, a od 1979. ubrzano. Trenutnim tempom u sljedećih 100 godina temperatura bi se povisila za 3,5 do 4°C.

To bi pretvorilo većinu Bolivije u pustinju.

Ledenjak Chacaltaya. Na slici je vidljiv nestanak ledenih površina tokom godina.

Nadalje, u sljedećih 20 godina očekuje se kako će većina ledenjaka ispod 5000 m nadmorske visine potpuno nestati, ostavljajući Boliviju na puno manje ledenih površina. Znanstvenici tvrde da će takav razvoj događaja dovesti do krize u poljodjelstvu i nestašica vode u gradovima kao La Paz i El Alto.

Ekvador, zemlja sa također velikim brojem autohtonog stanovništva je također ugradila u svoj statut „Zakon o zemlji“. No, kao i u  Boliviji, zakon nije nimalo  spriječio naftne kompanije da uništavaju njihovu prirodu i okoliš.

Međutim, makar je taj zakon uglavnom apstraktan, samo njegovo prisustvo pomaže pokretanju rasprave o odnosu čovjeka i prirode. Bolivijski ministar vanjskih poslova ovako je to sažeo:

„Naši stari naučili su nas da pripadamo velikoj obitelji sastavljenoj i od biljaka i od životinja. Mi vjerujemo da sve živo na planeti tvori i dio je jedne velike obitelji. Mi autohtoni ljudi možemo pridonijeti rješenju prehrambenih, klimatskih i financijskih kriza sa svojim vrijednostima.“

Teško je zamisliti takve zakone u velikom obujmu po svijetu, pogotovo u SAD-u. Ali zakon i sam koncept je privukao pozornost. Posljednjih godina brojne konferencije su održane na temu primjene „divljeg zakona“ u svrhu ublažavanja klimatskih promjena.

Želite li saznati više o cijelom konceptu pogledajte video prilog u kojem govori Cormac Cullinan, svjetski poznati zastupnik za okoliš i vodeći čovjek za pitanje “Divljeg zakona”. Video prilog je njegovo izlaganje sa „World People’s Summit-a“ o klimatskim promjenama u Boliviji.