TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Je li ovo dokaz da možemo ‘vidjeti’ budućnost?

Prevela i uredila: Barbara Arbanas Kovačević

preventdisease.com

Izvanredne tvrdnje ne mogu postati nevjerojatnije od ovog: događaji koji se još nisu dogodili mogu utjecati na naše ponašanje. Parapsiholozi već godinama iznose neobične tvrdnje o prekogniciji – znanju o nepredvidivim budućim događajima. Ali ovaj je rubni fenomen zadobio pažnju glavne struje dokumentom koji dokazuje njegovo postojanje zbog čega je postao prihvatljiv za objavljivanje od strane vodećih časopisa socijalne psihologije.

Štoviše, skeptični psiholozi, koji su prije objavljivanja pažljivo pregledali dokument, kažu da ne mogu pronaći neke značajne mane.

„Moje osobno stajalište jest da je ovo smiješno i da ne može biti istinito,“ kaže Joachim Krueger sa Sveučilišta Brown u Providenci na Rhode Islandu, a koji je o tome pisao na svojem blogu na internet stranici Psychology Today. „Prva linija napada se odnosi na metodologiju i eksperimentalni dizajn. Ali, iskreno, nisam pronašao ništa. Čini se da je sve u redu.“

Rad, koji se pojavio u Časopisu za osobnost i socijalnu psihologiju, je vrhunac osmogodišnjeg rada Daryla Bema sa Sveučilišta Cornell u Ithaci, New York.

„Namjerno sam čekao dok se nije pojavila kritična masa koja nije bila statistička slučajnost,“ kaže.

Daryl Bem

On to opisuje kao eksperiment koji je uključivao više od 1000 studenata dobrovoljaca. U većini testova, Bern bi uzeo dobro proučavani psihološki fenomen i jednostavno obrnuo postupak tako da bi se događaj interpretirao kao uzrok koji se dogodio nakon ispitivanja ponašanja, a ne prije njega.

U jednom je eksperimentu studentima pokazan popis riječi i nakon toga su zamoljeni da ih se pokušaju prisjetiti nakon čega im je rečeno da natipkaju riječi koje su nasumično izabrane sa istog popisa. Pomalo jezivo, studenti su ostvarivali bolje rezultate prisjećajući se riječi koje bi kasnije natipkali.

U drugom istraživanju, Bern je prilagodio istraživanje o „primingu“ – učinku subliminalno predstavljenih riječi kao reakciju osobe na neku sliku. Na primjer, ako bi netko na brzinu pokazao riječ „ružno“, bilo im je potrebno više vremena da odluče da li je slika mačića ugodna nego kada bi im bila pokazana riječ „prekrasno“. Provodeći eksperiment unatrag, Bem je otkrio da učinak priminga djeluje unatrag u vremenu jednako kao i unaprijed.

Proučavajući obrnuto u vremenu verzije priznatog psihološkog fenomena je bio „udar genijalnosti“, kaže skeptični Krueger. Prethodno istraživanje parapsihologije je koristilo osobita podešenja kao što su Ganzfeldovi eksperimenti u kojima bi volonteri slušali bijeli šum i prikazano bi im bilo jedinstveno vidno polje kako stvorili stanje koje navodno dovodi do učinaka koji uključuju vidovitost i telepatiju. Suprotno tome, Bem je sve postavio kako bi pružio testove koje psiholozi glavnih struja mogu procijeniti čitanjem.

Učinci koje je zabilježio su bili mali, ali statistički značajni. U jednom drugom pokusu, na primjer, dobrovoljcima je rečeno da će se na ekranu pojaviti erotska slika u jednoj od dvije pozicije i zamoljeni su neka pogode o kojoj će poziciji biti riječ. Pozicija slike je birana nasumično, ali dobrovoljci su točno pogodili u 53,1 % slučajeva.

Možda ovo ne zvuči impresivno – čisto nasumično pogađanje bi, na kraju krajeva, bilo točno u 50 % slučajeva. Ali stabilan fenomen, kao što je mogućnost niskog doziranja aspirina kako bi se spriječio srčani udar, je temeljen na sličnom malenom učinku, naglašava Melissa Burkley sa Sveučilišta države Oklahome u Stillwateru, a koja je također pisala blog o Bemovom radu na Psychology Today.

Za sada se rad zadržava dalje od javnosti. „Ovaj je dokument prošao kroz nekoliko pregleda od strane naših najpovjerljivijih recenzenata,“ kaže Charles Judd sa Sveučilišta Colorado iz Bouldera, a koji predvodi odjel redakcije Časopisa za osobnost i socijalnu psihologiju koji je proučio dokument.

Doista, iako je Bem samoprozvani „disident“ s dugoročnim interesom za paranormalne fenomene, on je također i cijenjeni psiholog s reputacijom pažljivog provođenja eksperimenata. Najpoznatiji je po teoriji osobne percepcije koja tvrdi da ljudi zaključuju svoje stavove iz vlastitog ponašanja na jednak način na koji procjenjuju stavove ostalih.

Bem kaže da je njegove dokumente proučilo četiri stručnjaka koji su predložili neke dopune, ali ipak preporučuju objavljivanje. No ipak, časopis će objaviti skeptičan urednički komentar uz rad, kaže Judd.

„Nadamo se da će potaknuti ljude da pokušaju ponoviti ove učinke.“

Jedan neuspjeli pokušaj ponavljanja je već objavljen na internetu. U ovom istraživanju, Jeff Galak sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu u Pennsylvaniji i Leif Nelson s Kalifornijskog sveučilišta, Berkeley, su pokrenuli mrežni zaslon nazvan Laboratorij ponašanja potrošača u nastojanju da ponove Bemova otkrića u prisjećanju riječi.

Bem tvrdi da je mrežno ispitivanje neuvjerljivo jer nije moguće znati da li je dobrovoljac zadatku posvetio dovoljnu pažnju. Galak priznaje da je to ograničenje u odnosu na početno istraživanje, ali kaže kako sada planira praćenje koje uključuje studente dobrovoljce koji će preciznije ponoviti dizajn Bemovih eksperimenata prisjećanja riječi.

Čini se da će to biti samo prva razmjena u živoj raspravi. Bem kaže da ga je više desetaka znanstvenika već kontaktiralo tražeći detalje o radu.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.