Autor: urednici MW-a

Ljudi  se vole opustiti. Bez obzira radi li se o cigareti nakon napornog sastanka, čaši hladnog piva nakon posla ili čak pola grama heroina, ljudi jednostavno vole svoje opijate. No to nije ljudski izum, životinje također traže svoju dozu opijanja iz biljaka, kukaca i bilo čega drugoga što ih čini „posebno raspoloženima“.

Slonovi su agresivni pijanci

Opijat: alkohol

Kroz povijest, slonove se štovalo kao božanstva, zbog njihove mudrosti i izuzetnog pamćenja. Kao i ljudi, slonovi su vrlo složene, društvene životinje. To znači da njihovo ponašanje vrlo nalikuje našem, oni njeguju svoju mladunčad, tuguju za uginulim pripadnicima krda i apsolutno vole biti „opijeni“.

Slonovi su izrazito društvene životinje, njihovo ponašanje nalikuje na naše. Alkoholizam kod slonova je sve veći problem u Indiji i Africi. Budući da su to izuzetno pametne životinja, nije im trebalo puno da shvate – gdje su ljudi, tu je i alkohol, a sve to zbog povećane interakcije s ljudima.

Nekada se vjerovalo da se opijaju s prezrelim plodovima drveta Marula, no novije studije to opovrgavaju. Prava istina je da su stekli alkoholne navike u interakciji s ljudima.

Jedan od slonova koji su se upadom u selo u Indiji domogli zaliha pive, te su oborili električni stup i skončali od strujnog udara.

Kako navodi Cracked,u listopadu 2007., šest mladih slonova upalo je u selo u Indiji i provalili su u njihove zalihe piva, napili se, iščupali električni stup i uginuli užasnom smrću od strujnog udara. Godine 2002., druga horda alkoholiziranih slonova protutnjala je kroz drugo selo, ubivši šest osoba.

Konji vole „ludu travu“

Opijat: „luda trava“, biljke koje djeluju kao droga te mijenjaju stanje uma

Ove biljke su često jedina hrana na pašnjacima u mršavim zimskim mjesecima. Konji je jedu zbog hranjive vrijednosti, no također je rado uzimaju zbog njenih psihoaktivnih učinaka.

Prema Wikipediji „Luda trava“ (Locoweed) je skovana riječ koja obuhvaća više biljnih vrsta čiji je glavni sastojak toksin Swainsonine, a na konje (i svu stoku koja se hrani na pašnjacima određenih područja SAD-a i Australije) djeluje tako da ih ubija polako tijekom nekoliko godina. Ove biljke su često jedina hrana na pašnjacima u mršavim zimskim mjesecima.

Prema studiji koju je provelo Američko ministarstvo za poljoprivredu, dugoročno uzimanje rezultira depresijom, gubitkom težine i nestabilnim ponašanjem.

Budući da je vrlo opasna za stoku, farmeri su stalno na oprezu gledajući znakove korištenja „lude trave“. Ali ona raste posvuda i gotovo je nemoguće u potpunosti je iskorijeniti.

Mufloni stružu lišaj sa stijena

Opijat: lišaj

Žuto – zeleni lišaj kojeg mufloni obožavaju!

Jedinstvena vrsta žuto zelenog lišaja može se naći samo u divljinama nacionalnog parka Rocky Mountain. Ovaj lišaj je iznimno rijedak, da bi narasli na jednom kamenu može proći i cijelo desteljeće.

Iako je vrlo opasno doći do lišaja i mada ne sadrži nikakve hranjive vrijednosti, divlje ovce će prijeći velike udaljenosti i riskirati život ili tijelo da bi ga se domogle. Nakon konzumacije djeluju kao da su bolesne ili malo lude.

Sobovi vole gljive

Opijat: Amanita muscaria – Muhara

Kao i većina divljih biljojeda, sobovi imaju vrlo čvrstu konstituciju koja im omogućuje da jedu svakojake biljke i gljive bez obolijevanja. Mnogi vrste halucinogenih gljiva su otrovne za čovjeka, ali nisu otrovne za sobove. Šamani domoroci su to primijetili kada su promatrali jelene kako traže otrovne gljive.

Gljiva muhara je otrovna za ljude, no ne i za sobove. Kad je mlada i nema ove karakteristične bijele pjege, neiskusni berači je vrlo lako mogu zamijeniti s jestivom gljivom blagvom.

Prema navodima Australian Geographica sobovi u istočnoj Europi su poznati po tome da vole halucinogene i vrlo otrovne gljive Amanita muscaria. “Sobovi  imaju želju doživjeti izmijenjeno stanje svijesti”, napisao je znanstvenik Andrew Haynes za Pharmaceutical Journal. Muhare su otrovne za ljude i mogu izazvati vrtoglavicu i osjećaj lebdenja, pa da bi izbjegli bilo kakve neugodne nuspojave, sibirski starosjedioci bi hranili sobove na ispaši tim gljivama, a zatim pili njihov urin.

Sibirski starosjedioci imaju običaj ispijanja sobovskog urina, kojeg su prethodno hranili gljivom muharom. Na taj način gljiva nije otrovna za ljude, a omogućava im halucinogene doživljaje.

Tijelo zapravo ne metabolizira psihodelične gljive, pa se većina psihoaktivnih spojeva izbacuje kroz urin. Sigurnije je piti urin od onoga tko je konzumirao psihodelične gljive jer su pri prolasku kroz tijelo mnogi toksični spojevi obrađeni i eliminirani. U nekim izvornim aljaškim plemenima njihovi šamani jedu gljive, a sljedbenici piju njihov ​​urin.

No razmjena urina ovdje ne prestaje. Naime, i sobovi vole popiti ljudski urin, osobito od onoga koji je konzumirao gljive. U stvari, sobovi će tražiti ljudski urin za piće, pa u nekim plemenima ljudi nose kožnate torbe s vlastitim urinom, koje koriste za privlačenje sobova natrag u stado.

Pijane pčele

Opijat: alkohol

Pripita pčelica je malo prilegla.

Kako se ispostavilo, pčele su također jedne od prirodnih životinjskih alkoholičara. Kako im je nervni sustav sličan ljudskom, često ih se opija kako bi se testirali učinci trovanja alkoholom. Pčele se mogu otrovati alkoholom usljed izloženosti etanolu iz fermentiranog nektara, prezrelog voća, prirodnih kemikalija iz okoliša ali i ljudski proizvedenog alkohola.

No prema Wikipediji metabolizam pčela i ljudi dovoljno je različit te pčele mogu sigurno prikupljati nektar od biljaka koje sadrže tvari otrovne za ljude. Med koji proizvedu pčele iz tih otrovnih nektara može biti otrovan ako ga ljudi konzumiraju. Mnogi ljudi su jeli takav otrovan med i postali ozbiljno bolesni.

Znanstvenici su primijetili da su pijane pčele manje sklone letu, manje je vjerojatno da će se društveno angažirati i sklonije su slučajnim napadajima nasilja. Neke pčele se toliko napiju da doslovno ne mogu ništa raditi, osim da leže na leđima s nogama u zraku.

Izgleda da pčele privlače fermentirane tvari zbog svojih opojnih svojstava, no većinu njih od alkoholizma odbija strogi društveni pritisak. Da bi se proizvodnja meda održala, matica drži pčele pijanice izvan košnica.

No, dok je prohibicija popularna u svijetu pčela, suosjećanje i rehabilitacija nisu. Kronični alkoholičari upuštaju se u svoj ​​porok i po cijenu vlastitih nogu. Pogledajte kakve posljedice će doživjeti jedna pijana pčelica.

Jaguari i njihova halucinogena inačica mačje trave

Opijat: Banisteriopsis caapi, ili ayahuasca,  nalazi se u prašumama Južne Amerike.

Banisteriopsis caapi ili ayahuasca

Korijen sadrži vrlo snažan psihoaktivan sastojak MAOI  koji pojačava osjetila životinje, ali i uzrokuje i halucinacije.

I Jaguari, kao i njihovi manji rođaci vole biti malo „oduzeti“. Njihov izbor opojnog sredstva je međutim, znatno više opojan. Divlje mačke će tražiti ovaj korijen i grist će ga dok ne počnu halucinirati.

Ime ayahuasca znači „vino duše”. Šamani autohtonih plemena zapadne Amazone koriste ovu biljku u vjerskim obredima i obredima ozdravljenja. Osim svojih halucinogenih svojstava, koristi se zbog svojih ljekovitih svojstava kao purgativ, učinkovito čisti organizam od parazita i pomaže probavnom traktu. Neki znanstvenici vjeruju da su ljudi naučili kako koristiti korijen promatranjem Jaguara.

Kapucinski majmun i halucinogena stonoga

Opijat: halucinogena stonoga

Jedna od brojnih vrsta stonoga.

Kapucinski majmuni iz  Južne Amerike i lemuri na Madagaskaru su naučili kako da se „drogiraju“ s insektima u prolazu. Postoji nekoliko vrsta stonoga koje će štrcati otrovne spojeve kada se uznemire. Oni kotrljaju i grizu stonogu kako bi oslobodili njene zarobljene obrambene toksine, te se s tim otrovom prekrivaju radi obrane od parazitskih insekata, a usput malo i uživaju u narkotičkom djelovanju.

Kako navodi The Living Rainforest, znanstvenici su potvrdili da stonogini toksini doista tjeraju insekte.

Kapucinski majmuni koriste otrov koji ispuštaju stonoge kako bi se njime trljali i tjerali parazitne insekte. Usput, dobivaju malo i “dobrog raspoloženja”.

Nažalost, stonogin otrov je također ispunjen cijanidom, koji je vrlo smrtonosan.  No, rizik od bolne smrti nikada nije nikoga zaustavio od uživanja narkotika, pa tako ni njih.  Stoga se kapucini okupljaju u grupe i razmijenjuju izbačeni otrov.

Valabiji na opijumu

Opijat: opijum iz maka

Valabiji upadaju na polja maka, te se njime hrane.

Tasmanijiski Valabiji su viđeni kako skaču u krug i padaju uokolo, očigledno opijeni nakon što su se nahranili u lokalnim poljima maka. Lara Giddings, sadašnja premijerka Tasmanije, izjavila je 2009. godine:

„Imamo problem jer Valabiji ulaze na polja maka, oduzimaju se kao zmajevi i skaču uokolo u krugovima.”

Tasmanija je najveći svjetski legalni proizvođač opijuma za farmaceutsku industriju i kad je hrana oskudna, valabiji preživljavaju jedući ove opojne biljke.

Vervet majmuni su pravi alkoholičari

Opijat: alkohol

Vervet majuni su postali toliko ovisni o alkoholu da kradu alkoholna pića koja piju gosti na plažama otoka St.Kits.

Vervet majmuni (zeleni majmun) s karipskog otoka St. Kitts imaju dugu povijest s alkoholom. Jednom su proždrli fermentiranu šećernu trsku koju je uzgajana za industriju ruma, i od tada su poznati po bezobraznom ispražnjavanju koktela od turista na plažama. Kao i kod nekih drugih životinja, njihov alkoholizam je stečen.

Studije o njihovom ponašanju govore kako su njihove alkoholne navike slične ljudskima. Većina pije u umjerenim količinama, oko 12 posto pije jako, pet posto pije previše, a mala skupina odbacuje alkohol. Maloljetni majmuni također imaju tendenciju da piju više od odraslih.

Pogledajte video koji prikazuje kako se elegantno majmuni domognu pića.

Živjeli! I pripazite malo na svoje navike koje vas opuštaju. Moguće je da one ne djeluju samo na vas!

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.