TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Zbog ugriza krpelja možete postati vegetarijanci

Prevela i uredila: Ljubica Šaran

Mail Online

Zbog „otrova“ iz ugriza krpelja ljudi mogu razviti alergiju na meso. Spoj ugljikohidrata koje ovaj insekt ubaci u krvotok se također nalazi i u mesu koje jedemo.

Znanstvenici su objavili kako odrezak nakon ugriza krpelja može postati sasvim neukusan.

Oni su otkrili kako ugriz paukolike krvopije može pokrenuti snažnu alergiju na jedenje mesa. Za sada su potvrđene tri čudne reakcije na području SAD-a. Pacijenti su patili od snažnih negativnih simptoma nekoliko sati nakon što su konzumirali jelo s crvenim mesom.

Eksperti su otkrili da su ovi slučajevi u stvari zakašnjela alergijska reakcija na ugriz krpelja, naročito na vrstu koja se naziva „Lone Star tick.“

Spoj ugljikohidrata koje krpelji ubace sa svojim otrovom u krvotok žrtve se također nalazi i u mesu. Inicijalni ugriz pokreće reakciju imunološkog sustava koji snažno reagira sljedeći put kada se sretne s istim spojem.

Nesretne žrtve ni ne znaju da im zbog istog ugriza konzumacija sočnog odreska može pokrenuti strašnu reakciju čak i po život opasni anafilaktički šok.

Endemske vrste krpelja su najopasnije po ljude.

Dr. Susan Wolwer i njene kolege sa Sveučilišta Commonwealth u Virginiji su objavili rezultate znanstvenog istraživanja – vezanog za reakcije na ugriz krpelja – u žurnalu Internal Medicine.

U studiji stoji sljedeće:

„Endemske vrste krpelja, na primjer vrste s jugoistoka SAD-a bi trebale postati poznate kliničkim liječnicima zbog nastajanja novih sindroma anafilakse.(Anafilaktički šok je alergijska reakcija koja može dovesti do gubitka svijesti i smrti zbog sužavanja i otoka dišnih puteva te naglog pada krvnog tlaka. Op Ur.).

Jedino što trenutačno možemo preporučiti ljudima, koji su preživjeli ugriz krpelja, je da ne konzumiraju meso sisavaca; govedinu, janjetinu, kozletinu, svinjetinu i divljač.

Kada krpelj ugrize čovjeka on se zakači za kožu i rilicom duboko uđe u meso kako bi se hranio krvlju žrtve, ugrizi krpelja su najčešći za vrijeme ranog proljeća i kasnog ljeta.

Najbolje je izbjeći kretanje po šumi, makiji i područjima s visokom travom kako ne bismo postali žrtve ugriza krpelja, također je pametno držati se sredine šumskih staza i koristiti raznorazna sredstva koja odbijaju insekte.

Preporuča se tuširanje neposredno nakon šetnje po šumama i makiji te detaljno pregledavanje kože da bismo bili sigurni da na sebi nemamo krpelja.

U slučaju da nam se krpelj već prikačio za kožu, treba ga nježno isčupati s pincetom tako da ga uhvatimo što bliže koži.

Ovi insekti nas također mogu zaraziti bakterijskom infekcijom ili Lymeovom bolešću. Njeni najraniji i najuobičajeniji simptomi su; crvenilo i svrab oko ugriza. Ako se pravovremeno ne tretira simptomi se mogu razviti čak i nekoliko godina nakon ugriza što uključuje; bolove u mišićima, otoke zglobova i trenutačnu facijalnu paralizu (parezu).

Britanska agencija za zaštitu zdravlja HPA – Health Protection Agency – pretpostavlja da se samo u Engleskoj i Walesu na godišnjoj osnovi pojavi oko 2000-3000 slučajeva Lymeove bolesti.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.