U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Meditacija smiruje stres i poboljšava koncentraciju

Prevela i uredila: Barbara Arbanas Kovačević

Matrix World

sciencedaily.com

Da li morate obaviti nekoliko ozbiljnih zadaća? Malo meditacijskog treninga prije toga može posao učiniti lakšim i manje stresnim, pokazuje novo istraživanje sa Sveučilišta Washington.

Rad profesora Davida Levya i Jacoba Wobbrocka iz Informacijske škole sa Sveučilišta Washington ukazuje da prakticiranje meditacije može pomoći ljudima koji rade s informacijama da dulje ostanu na poslovima uz manje ometanja dok istovremeno poboljšava pamćenje i reducira stres.

Njihov je rad objavljen u svibanjskom izdanju Zbornika grafičkog sučelja.

Levy, kompjuterski znanstvenik, i Wobbrock, istraživač ljudsko-kompjuterske interakcije studiju su priveli kraju uz pomoć doktorske kandidatkinje Informacijske škole, Marilyn Ostergren i Alfreda Kaszniaka, neuropsihologa sa Sveučilišta u Arizoni.

„Prema našim saznanjima, ovo je prva studija koja istražuje kako meditacija može utjecati na obavljanje više zadataka u realnim radnim okolnostima,“ rekao je Levy.

Istraživači su regrutirali tri skupine od po 12-15 menadžera za ljudske resurse kao subjekt proučavanja. Jedna je skupina zaprimila osam tjedana dug trening meditacije baziran na pomnosti, druga je dobila osam tjedana treninga relaksacije. Članovi treće, kontrolne skupine, prvotno nisu dobili obuku, a zatim su nakon osam tjedana dobili jednak trening kao prva skupina.

Prije, i nakon svakog osmotjednog razdoblja, sudionici su podvrgnuti stresnim testovima njihove sposobnosti obavljanja više zadaća istovremeno gdje se od njih tražilo da koriste e-mail, kalendare, instant odgovaranja, telefoniranje i pristup wordu kako bi obavljali uobičajene uredske zadatke. Istraživači su mjerili brzinu, točnost i opseg obavljanja njihovih zadataka. Sami sudionici su izvještavali o razini stresa i memorije dok su obavljali zadatke.

Rezultati su bili značajni: meditacijska je skupina izvijestila o nižim razinama stresa tijekom testova dok su oni iz kontrolne skupine ili oni koji su dobili samo opuštajući trening nisu. Kada je kontrolnoj skupini dan meditacijski trening, njihovi su članovi izvijestili o nižoj razini stresa tijekom testova baš poput izvorne meditacijske skupine.

Čini se da je meditacijski trening pomogao da se sudionici koncentriraju dulji period vremena bez ometanja koncentracije. Oni koji su unaprijed meditirali više su vremena proveli na zadacima i češće su ih mijenjali, ali im u cjelini nije bilo potrebno više vremena da dovrše posao od drugih, shvatili su istraživači.

Do takve promjene nije došlo kod onih koji su trenirali samo opuštanje ili kod kontrolne skupine. Nakon što je kontrolna skupina prošla meditacijski trening, ona je također provela više vremena obavljajući zadatke uz rjeđe mijenjanje zadataka i bez ukupnog povećanja vremena obavljanja posla.

Nakon treninga su obje meditacijske skupine pokazale poboljšanje u memoriji kod zadataka koje su obavljali. Kod kontrolne skupine to nije bio slučaj sve dok i ona nije prošla meditacijski trening.

„Mnoge su istraživačke tehnike o ljudsko-tehnološkim granicama pokušale stvoriti tehnologije koja će povećati ljudske sposobnosti,“ rekao je Wobbrock. „Ovaj meditacijski posao je neobičan jer pokušava povećati ljudske sposobnosti, ali ne kroz tehnologiju nego zbog tehnologije; zbog zahtjeva koje nam ona postavlja i našoj potrebi da se nosimo s njima.“

Levy je dodao: „Ohrabreni smo ovim prvim rezultatima. Dok postoji sve više znanstvenih dokaza da određene forme meditacije povećavaju meditaciju i koncentraciju, te reduciraju emocionalnu nestabilnost i stres, sve do sada nije bilo izravnog dokaza da meditacija može pružiti takve prednosti za osobe u tako stresnim i informacijsko intenzivnim okruženjima.“