TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Anksiozne osobe i one koje više brinu imaju veći IQ

Prevela i uredila: Barbara Arbanas-Kovačević

preventdisease.com

Biti čovjekom znači brinuti – o financijama, zdravlju djece, poslu, čak i o tome da li ste isključili glačalo prije odlaska na odmor. Prema znanstvenicima sa SUNY Downstate medicinskog centra, briga je možda evoluirala zajedno s inteligencijom kao koristan potez, sudeći prema njihovom istraživanju.

Ali ako vidite da briga proždire vaš život, da jedva prestanete razmišljati o jednoj stvari prije nečeg drugog i to vas počinje uznemiravati čak do točke kada se osjećate fizički bolesnima, istraživači to označavaju normalnim i temeljnim dijelom života kao bolest nazvanu općeniti anksiozni poremećaj (GAD).

Dok jest istina da su neki ljudi pretjerano zabrinuti, za veći dio populacije to nije stanje koje zahtjeva liječenje. Sada otkrivamo da briga ima svoju ulogu u ljudskom tijelu i da može pokazati višu razinu procesuiranja misli.

Jeremy Coplan, profesor psihijatrije sa SUNY Downstate-a, i njegovi kolege su otkrili da visoka inteligencija i zabrinutost koreliraju s aktivnošću mozga mjerenjem trošenja hranjive tvari kolina. Prema istraživačima, to ukazuje da je inteligencija evoluirala zajedno s brigom kod ljudi.

„Dok se pretjerana briga općenito smatra negativnom osobinom, a visoka inteligencija pozitivnom, briga može našoj vrsti pomoći da izbjegne opasne situacije, bez obzira koliko bile male vjerojatnosti za to,“ rekao je dr. Coplan. „U osnovi, briga može natjerati ljude da ‘ne riskiraju’, a takvi ljudi imaju višu stopu preživljavanja. Zbog toga briga, baš poput inteligencije, može donijeti prednost vrsti.“

U ovom istraživanju anksioznosti i inteligencije, pacijenti s općenitim anksioznim poremećajem (GAD) su uspoređeni s zdravim volonterima kako bi se procijenila veza između kvocijenta inteligencije (IQ), brige i subkortikalne bijele tvari metabolizma kolina. U kontrolnoj grupi normalnih volontera, visoki je IQ povezan s nižom razinom brige, ali kod onih s dijagnosticiranim poremećajem, visoki IQ je povezan s većim stupnjem brige. Korelacija između IQ-a i brige je bila značajna i kod skupine osoba s poremećajem i kod zdrave kontrolne skupine. Međutim, u prvoj je korelacija bila pozitivna, a u drugoj je bila negativna. Osamnaest zdravih volontera (osam muškaraca i deset žena) i 26 pacijenata s poremećajem (12 muškaraca i 14 žena) su poslužili kao subjekti studije.

Prethodna su istraživala ukazivala da pretjerana briga ima tendenciju postojanja kod ljudi više i niže inteligencije, a manje kod ljudi prosječne inteligencije. Postavljena je hipoteza da ljudi niže inteligencije više pate od anksioznosti jer su manje uspješni u životu.

Rezultati istraživanja „Veza između inteligencije i anksioznosti: povezanost sa subkortalnom bijelom tvari metabolizma“ su objavljeni u nedavnom izdanju Granica evolucijske neuroznanosti.

Istraživanje je odabralo i procijenjeno od strane članova Fakulteta 1000 (F 1000), koji su ga stavili u svoju knjižnicu među prvih 2% objavljenih članaka iz biologije i medicine.

Ukoliko vam je dijagnosticiran općeniti anksiozni poremećaj, ne morate se nužno liječiti i to bi moglo biti suprotno savjetima vašeg liječnika. Ono što je važnije jest pronalaženje vašeg mirnog mjesta i otpuštanje stresa kad god je moguće. Bez obzira na to da li je vaš odušak vježba, druženje ili slušanje glazbe, provedite vrijeme osluškujući što vam tijelo govori. S vremenom ćete se upitati zbog čega ste uopće brinuli.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.