TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Zašto neki ljudi za sve krive sebe?

Prevela i uredila: Snježana Volarić

LiveScience

Nova istraživanja mozga pokazuju da ljudi koji su skloni depresiji možda imaju problema s organizacijom informacija o krivnji i okrivljavanju u svojemu mozgu.

Opaska da je strašan osjećaj krivnje čest simptom depresije javlja se još u vrijeme Sigmunda Freuda. Nove studije pokazuju da kod bolesnika s depresijom postoji komunikacijski prekid između dva područja mozga uz koje vezujemo osjećaj krivnje. To tzv. ‘rasparivanje’ ovih područja može biti uzrokom toga što depresivni ljudi i najmanje pogreške doživljavaju kao dokaze da su oni potpuni promašaji.

„Ako područja u mozgu ne komuniciraju dobro, moguće je objasniti tendenciju da čovjek za sve krivi sebe i nema sposobnost to povezati u konkretnost.“ rekao je za LiveScience istraživač Roland Zahn, neuroznanstvenik na Sveučilištu Manchester u Velikoj Britaniji.

Sjedište krivnje

Zahn i njegovi kolege u svojem su se istraživanju usredotočili na područje duboko u mozgu, nazvano SCSR, koje se povezuje s osjećajem krivnje.

Zna se da SCSR komunicira s drugim dijelom mozga, a to je prednji temporalni režanj, koji je smješten ispod bočne strane lubanje. Ovaj je režanj aktivan tijekom razmišljanja o moralu, uključujući i krivnju i ogorčenje.

Istraživači su pretpostavili da će možda komunikacijski kanali između ova dva područja pomoći ljudima koji osjećaju krivnju da se postave na prilagođen, a ne neprilagođen način: „Zeznuo sam i ne bih to smjela ponoviti,“ za razliku od „Neuspješna sam u svemu, zašto uopće pokušavam?“

Istraživači su sakupili 25 sudionika u kojih je zabilježena povijest depresije, ali koji su unutar posljednje godine dana bez simptoma. Sudionicima je obavljeno funkcionalno snimanje magnetskom rezonancom, vrsta skeniranja mozga koje otkriva pritok krvi u aktivna područja mozga. Kako su njihovi mozgovi bili snimani, sudionici su čitali rečenice koje su trebale izazvati u njima krivnju ili ogorčenje. U svakoj se je rečenici nalazilo ime sudionika te ime njihovog najboljeg prijatelja.  Npr. Tom  je mogao pročitati rečenicu poput: „Tom se ponaša pohlepno prema Fredu.“ kako bi izazvala osjećaj krivnje. Rečenica „Fred se ponaša pohlepno prema Tomu.“ izazvala bi ogorčenje.

Istraživači su usporedili mozgove ovih nekada depresivnih dobrovoljaca s mozgovima 22 zdravih, nikad depresivnih ljudi u kontrolnoj skupini koji su odgovarali nekad depresivnim dobrovoljcima po dobi, obrazovanju i spolu.

Krivnja vs. ogorčenje

Rezultati su pokazali da se kod zdravih mozgova i SCSR i prednji temporalni režanj aktiviraju u stanjima krivnje i ogorčenja, a mozgovi osoba koji imaju u svojoj povijesti dijagnozu depresije funkcionirali su prilično drukčije. Dok su osjećali ogorčenje, ova dva dijela funkcionirala su u redu. Ali dok su osjećali krivnju ova područja nisu bila tako usklađena.

Prema riječima Zahna i njegovih kolega objavljenima u znanstvenom časopisu Archives of General Psychiatry, kod sudionika koji su bili najskloniji samookrivljavanju uočen je najveći prekid komunikacije između ovih područja.

Istraživači još ne mogu tvrditi je li već postojeći moždani problem uzrokom komunikacijskog raspada ili je sama depresija uzrokom ovog uznemirujućeg uzorka. Zahn dalje navodi kako je sretna okolnost ta što se na poticanje komunikacije između ova dva područja može utjecati učenjem.

Zahn kaže: „To je vjerojatno znak da se je nešto dogodilo zbog naučenih iskustava u kombinaciji s biologijom.“

To znači da postoji nada da ljudi skloni depresiji mogu naučiti prevladati svoje tendencije k osjećaju krivnje. Zahn i njegovi kolege sada surađuju s Jorgeom Mollom, znanstvenikom s D’Or instituta za istraživanje i obrazovanje iz Rio de Janeira, kako bi pokušali istrenirati mozgove ljudi. Istraživači razvijaju program koji će omogućiti ljudima promatranje svojih moždanih aktivnosti u stvarnom vremenu. Ako im to uspije, pacijenti će vidjeti kako se moždana aktivnost mijenja dok pokušavaju promijeniti emocije. Povratna informacija je važna, pogotovo s obzirom na to da pacijenti koji su patili od depresije ne shvaćaju svjesno da rade od buhe društvenog problema rade slona samookrivljavanja.

Zahn kaže: „ Ima nešto u moždanoj aktivaciji kojoj nemate svjestan pristup.“

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.