TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Kako su ljudi postali plodni proždirući meso

Prevela i uredila: Barbara Arbanas-Kovačević

Matrix World

www.livescience.com

Ljudska navika konzumacije mesa ih odvaja od ostalih velikih majmuna, sugerira novo istraživanje. Ishrana ispunjena mesom dozvoljava ljudima da odvikavaju mlađe bebe i imaju više potomaka što je možda doprinijelo populacijskoj eksploziji, kažu istraživači.

Iz razloga što ljudske ženke svoje mlade odvikavaju od dojke tako brzo, one „mogu potencijalno pridonijeti povećanjem broja pojedinaca u ljudskoj populaciji za vrijeme svojih reproduktivnih godina,“ rekla je za LiveScience istraživačica Elia Psouni, docentica sa Sveučilišta Lund u Švedskoj. „Sugeriramo da je to imalo veliki učinak na preživljavanje i širenje vrste, te na način na koji se to dogodilo.“

Studije o „reproduktivno prirodnoj“ populaciji (odnosno, društvima koja ne koriste kontracepciju) su pokazale da majke prestaju dojiti svoje bebe u dobi od otprilike 2 godine i 4 mjeseca. To je iznenadilo istraživače jer je ostalim velikim majmunima potrebno četverostruko više vremena da odbiju potomke (proporcionalno njihovom najduljem životnom vijeku).

Ti ostali majmuni imaju ishranu u kojoj dominira voće, povrće i ostali biljni materijal. Čimpanze, ljudski najbliži preci, dobivaju samo oko 5% kalorija iz mesa, u usporedbi s oko 20% kod ljudi.

Kako bi se otkrila ova promjena u ishrani, potrebno je odrediti doba za odbijanje od dojke, pa su istraživači usporedili razvojne karakteristike 67 različitih sisavaca. Uz kompjuterske modele i ostale analize, oni su otkrili da sve zajedno – veličina tijela, veličina mozga i ishrana – sudjeluje u oko 90% razloga za odbijanje.

Većina sisavaca prestaje s dojenjem kada mozak njihovih potomaka dostigne određeni stupanj razvoja, izjavili su istraživači, a taj se stupanj dostiže ranije kod mesoždera (vrste kod kojih barem 20% kalorija dolazi iz mesa).

„U mnogim pogledima smo navikli  o ljudima razmišljati kao o vrsti koja je u ravnini s ostalim velikim majmunima,“ rekla je Psouni. Premda u ovom slučaju, „uzorak je onaj gdje bi ljudi trebali biti stavljeni zajedno s tigrovima i kitovima ubojicama – sve te životinje svoje potomke odbijaju ranije.“

Psouni je rekla da nije važno da li je meso kuhano ili ne jer je jednaki rani trend odbijanja vidljiv kod lavova, tigrova i kitova ubojica. Zbunjenost o ljudima koji  „rano“ odbijaju dolazi samo kada se ljude uspoređuje s drugim velikim majmunima, vrstama koje nisu mesožderi.

Istraživači smatraju da je odbijanje u ranoj dobi možda pomoglo ljudima da se rašire diljem svijeta. Ranija dob odbijanja znači da žena može imati više djece tijekom života.

„Pristup hrani koja je bogata životinjskim proteinima je ono što tim vrstama (tijekom mnogih generacija) smanjuje vrijeme između rođenja,“ rekla je Psouni. „Brže odbijate, brže možete zatrudnjeti i roditi više potomaka.“

Studija je objavljena 18. travnja u časopisu PLoS ONE.