TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Žele napravljen od ljudi – i nije tako čudno kako zvuči

Prevela i uredila: Barbara Arbanas-Kovačević

Matrix World

blogs.discovermagazine.com

Prije nekoliko dana je ukusna poslastica udarila znanstvenu blogosferu: znanstvenici su u pisanju za časopis Američko kemijsko društvo izvjestili o uspješnoj proizvodnji želatine od ljudskih proteina.

Shvatljivo je da je presuda gomile bila: „Ooodvratno!“ Detalji o eksperimentu su savjesno izvješteni – ljudski gen za kolagen, protein u koži i kostima koji tvori želatinu, je ubrizgan u kvasac koji ga je zatim izradio uz pomoć određenih enzima – ali njegova je svrha ponekad ulickana u korist ogromnih slika drhtavih deserta. Poput ovog iznad. Njam!

Dakle, zašto koristiti ljude za izradu želatine?

Znanstvenici se u stvari ne nalaze u misiji (a) našeg zgražanja ili (b) stvaranja kanibala od nas. Brzo sažeto, želatina se obično radi kuhanjem i kemijskom obradom kostiju, kože i vezivnog tkiva životinja kao što su krave i svinje kako bi se oslobodio kolagen, dugačka molekula koja će se , nakon daljnjeg lomljenja vrućinom i miješanja s vodom, pretvoriti u gel pri sobnoj temperaturi. Odatle dolaze vaši drhtavi deserti (isprike ako smo vas upravo učinili vegetarijancem ili barem neželatinirijancem).

Nažalost, ovaj proces daje komadiće kolagena različitih dužina, a to može utjecati na sposobnost geliranja proizvoda. Proizvođači bi rađe preferirali kolagen standardiziranih dužina i pouzdanijeg ponašanja. Nadalje, otkad je kravlje ludilo stupilo na scenu, regulatori su se pitali da li bi želatina, napravljena od mnogih dijelova životinja izmiješanih zajedno, mogla prenositi ovakvu bolest (oni općenito misle da to nije problem, ali je bila misao za smrznuti se). Također se ispostavilo da neki ljudi imaju imunološke reakcije na životinjske proteine u želatini, a s obzirom da se želatina koristi i u mnoge medicinske svrhe, uključujući cjepiva i kapsule, izbjegavanje ovoga je od ključne važnosti.

Sve ovo u kombinaciji nas je dovelo do toga da istražimo cilj, prvo, proizvodnje kolagena u kvascu što nam najvjerojatnije neće prenijeti bolesti, i, drugo, korištenja ljudskih gena pri izradi kako bi se izbjegla bilo koja imunološka reakcija i kako bi se iskoristila prednost činjenice da je ljudski kolagen, proizveden na ovakav način, uniformirane dužine.

Ljudska će želatina stoga naći svoje marketinško utočište u medicinskim proizvodima gdje su ove kvalitete najvažnije. Zbog faktora gađenja, ne čini se vjerojatnim na prvi pogled da će zamijeniti životinjsku verziju u veleprodaji slastica, ali tko zna: police u trgovinama već sadrže mnoge proizvode čija se proizvodnja čini neukusnom kada potrošač pogleda izbliza. Kao, na primjer, želatinu.