TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Sluzava plijesan i bez mozga ima sjećanje

Autor: Barbara Arbanas-Kovačević

Možete li imati sjećanje ako nemate mozak? Ovo je pitanje odgovoreno otkrivanjem činjenice da sluzava plijesan, koja inače nema mozak, kao memorijski sustav koristi kemikalije koje izlučuje.

Ovo otkriće istraživača sa Sveučilišta u Sidneyu služi kao potpora teoriji da je prvi korak prema evoluciji sjećanja bilo korištenje povratnih podataka dobivenih od kemikalija.

„Prvi puta smo pokazali da jednostanični organizam bez mozga koristi vanjsku prostornu memoriju kako bi se kretao kroz složenu okolinu,“ rekao je Christopher Reid sa Sveučilišne škole bioloških znanosti. Prostorna je memorija dio memorije odgovorne za spremanje podataka o nečijem okolišu i njegova orijentacija u prostoru. Prostorna je memorija ljudima potrebna kako bi se mogli kretati po poznatom gradu baš kao što je štakoru ona potrebna kako bi saznao gdje se nalazi hrana na kraju labirinta. Ona se formira nakon što se sakupe i procesuiraju podaci o nečijem okruženju.

Istraživači ostavljanje sluzavog traga uspoređuju s mrvicama kruha iz Grimmove bajke “Ivica i Marica”

Istraživanje, predvođeno Reidom uz suradnju škole i kolega sa Sveučilišta Toulouse, je objavljeno u Časopisu Zbornik nacionalne akademije znanosti (Proceedings of the National Academy of Sciences).

„Naše je otkriće dokaz o mogućem načinu evolucije višestaničnih organizama – pomoću korištenja vanjskih kemijskih tragova u okolini prije samog razvoja sustava unutarnje memorije,“ kaže Reid.

Rezultati istraživanja insekata, na primjer mrava koji ostavljaju tragove feromona, je već osporilo pretpostavku da kretanje zahtjeva učenje ili sofisticiranu svjesnost o prostoru. Mi smo otišli čak i dalje i pokazali da se čak i organizmi koji nemaju nervni sustav mogu kretati kroz složenu okolinu uz pomoć vanjskog sjećanja.

Istraživačka je metoda nadahnuta robotima dizajniranima da odgovore samo na povratne informacije dobivene iz neposrednog okruženja kako bi zaobilazili prepreke i izbjegavali hvatanje u klopku. Ova metoda „reaktivne orijentacije“ robotu omogućuje kretanje bez programirane karte ili mogućnosti stvaranja jedne, a sluzava plijesan koristi jednaki proces.

Sluzava plijesan u testu orijentacije

Istraživači su koristili klasičan test mogućnosti nezavisne orijentacije koja se obično koristi u robotici, a koja je od sluzi zahtijevala pronalaženje izlaza iz barijere oblikovane u obliku slova U.

Kako se sluzava plijesan (Physarum polycephalum) kreće, ona za sobom ostavlja gustu prostirku od nežive, prozirne, izvanstanične sluzi.

Kada je u potrazi za hranom, sluzava plijesan izbjegava područja koja je već „zasluzila“ što ukazuje da može osjetiti izvanstaničnu sluz kada s njom dođe u kontakt i da će raspoznati i izbjegnuti područja koja je već istražila.

„Ovo pokazuje da ona koristi neku vrstu vanjskog prostornog sjećanja kako bi što učinkovitije istražila svoju okolinu,“ rekao je Reid.

„Povećali smo izazov za plijesan zamkom u obliku slova U kako bismo ispitali njihovu sposobnost orijentacije u situaciji složenijoj od traganja za hranom. Otkrili smo da, kao što smo i predvidjeli, njezina uspješnost uvelike ovisi o mogućnosti korištenja vanjskog prostornog sjećanja kako bi pronašla izlaz iz zamke.“

Korištenje vanjskog prostornog sjećanja u jednostavnoj okolini nije ključno za učinkovitu orijentaciju, ali u složenijim situacijama značajno povećava šansu za uspjeh baš kao što je to slučaj kod robota koji korite reaktivnu orijentaciju.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.