PRIZMA DRUŠTVA

Nevjerojatni dupini

Autor: Ljubica Šaran

Interes ljudi za dupine nije ništa novo. Ovi društveni morski sisavci su u od antike zaokupljali našu pozornost,a njihove likove nalazimo na staro-grčkim novčićima, u različitim mitovima i legendama diljem planete i po različitim artefaktima. U zadnjih nekoliko desetljeća dupini su svojim neobičnostima zaokupili i pažnju znanstvenika koji otkrivaju sve više fascinantnih činjenica o najpametnijim morskim predatorima.

Dupini su velika obitelj morskih sisavaca u koju spada 40 vrsta, od malenih bahamskih pjegavih dupina do našeg dobrog dupina i orka koje se pogrešno nazivaju „Kitovi ubojice“ jer su orke dupini, a ne kitovi – njihovi najbliži rođaci.

Dupini se nalaze po svim morima i oceanima svijeta, genetički gledano, ova životinjska obitelj je relativno nova, točnije, nastali su prije nepunih deset milijuna godina za vrijeme miocena.

Dupini se smatraju jednima od najinteligentnijih životinja na planeti, no imaju jednu interesantnu poveznicu s ljudima: često se prema Homo sapiensu ponašaju prijateljski i s iznimnom zainteresiranošću nas promatraju.

Beba “dobrog dupina.”

Dupini i kitovi su jedinstveni zbog činjenice da su se izvorno razvili na kopnu, no naknadno su se ponovno vratili u mora (i neke rijeke, kao što je Amazona) i u potpunosti se adaptirali novom okružju. Njihova anatomija još uvijek ima arhaične ostatke kostiju koje su njihovi preci koristili na kopnu.

Za razliku od drugih sisavaca, dupini nemaju dlake, osim par osjetljivih dlaka koje se nalaze na vrhu njihovih njuški. Ove dlake ispadaju neposredno prije ili nakon rođenja. Jedina vrsta dupina koja još uvijek nije izgubila sve dlake je Boto, rozi dupin iz rijeke Amazone. Njegove dlake služe u iste svrhe kao i mačji brkovi – pomažu Botu da se snalazi u mraku. S obzirom da vode rijeke Amazone često znaju biti zamućene i mračne, brkovi na vrhu njuške Boto dupina služe kao ticala.

Brkati Boto – dupin iz Amazone.

Dupini su interesantni zbog još jedne anatomske specifičnosti: ženke imaju samo jedan otvor koji služi kao anus i vagina, dok mužjaci imaju dva otvora, jedan za penis,a drugi za anus.

Ovi morski sisavci su poznati po iznimnoj fizičkoj otpornosti, u stanju su se oporaviti od strašnih ugriza morskih pasa. Dupini, pored mačaka i hobotnica, imaju najbrži proces zacjeljivanja rana; u biti, dupini su u stanju u potpunosti zacijeliti čak i ako su gotovo bili pregriženi na pola. Znanost još uvijek ne može objasniti kako je moguće da se oni tako brzo oporavljaju, i do sada u njihovoj krvi nije pronađeno ništa što bi objasnilo čudesna iscjeljenja.

Postoje neke naznake kako dupini možda meditiraju, te da u stanju ekstremnoga stresa reguliraju rad vagalnog nerva (kranijalni živac broj X), baš kako to rade mačke pređenjem. Ako se u budućnosti ovakve pretpostavke pokažu istinite, to bi značilo da su mačke i dupini jedine poznate životinje koje meditiraju određenim tehnikama disanja, što bi također značilo da su na određeni način razvijeniji od Homo sapiensa jer nama treba i volja i znanje da bi uradili isto.

Svima je poznato kako dupini u svojoj njušci i prednjem dijelu glave imaju sofisticirani 3D eholokator koji probija kroz živu i neživu materiju. Njihov sonar je toliko razvijen da prepoznaju tumore, trudnoće, unutrašnje ožiljke i krvarenja, trombove i razne druge poremećaje, a naročito autizam. Moždani centar za akustično procesuiranje je u dupina 10 razvijeniji do našega.

Orke nisu kitovi, već vrsta dupina.

Kada su sedamdesetih godina prošlog stoljeća ruski znanstvenici počeli ozbiljno proučavati zvukove koje proizvode dupini, otkrili su da njihovo glasanje stimulira stvaranje opuštajućih valova u našem mozgu. S tim otkrićem se započelo s liječenjem i opuštanjem djece s autizmom i invaliditetom.

Dr. Jeffrey D. Thompson iz Centra za Neuroakustično Istraživanje je potvrdio neobična pozitivna svojstva dupinskog glasanja na ljudske mozgove. Thompson je otkrio da glasanje dupina (uz neke druge prirodne i umjetne zvukove) direktno utječe na naš podsvjesni um. On je takve zvukove nazvao „primordijalnima.“ Što više, njegova istraživanja su pokazala kako naš svjesni um na njih ne reagira, točnije, ne prepoznaje ih.

Primordijalni zvukovi „otvaraju“ našu podsvijest mijenjajući neuro-hormonalnu sliku našeg mozga, a u slučaju zvukova koji ispuštaju dupini – reguliraju bio kemijske procese. Zbog toga autistična djeca pozitivno reagiraju na kupanje i susrete s dupinima, no to se zapravo događa i ostatku ljudske populacije.

Panova frula koju je otkrio Klaus Dona stvara iste zvučne frekvencije kao i dupinsko glasanje.

Klaus Dona je prije nekoliko godina otkrio prastare artefakte iz Kolumbije, panove frule napravljene od jedne vrste opsidijana, koje su proizvodile iste zvukove kao i dupini i koje su imale, i još uvijek imaju, isti učinak na ljude.

Susret dupina i posjetitelja delfinarija na Jamajci u Ocho Riosu.

2005. objavljena je znanstvena studija o AAT-ju (Terapiji potpomognutoj životinjama) u kojoj se otkrilo kako dupini uspješno liječe depresiju na ljudima i to od lakših do umjerenih slučajeva. DAT (Terapija potpomognuta dupinima) je ostavljena po strani zbog navodnih metodoloških propusta, no s obzirom da nam je poznato koliko je velik utjecaj farmacije koja ogromne novce zarađuje na antidepresivima, uopće ne čudi što je AMA (Američka Liječnička Udruga) odbila prihvatiti DAT kao legalnu metodu za ublažavanje i liječenje depresije. Ista se stvar dogodila i s ublaživanjem autizma.

Red Orbit i PLoS ONE su objavili tekst u kojemu se otkriva način na koji dupini spavaju, točnije, njihovu mogućnost da jednom stranom mozga uvijek budu budni dok im se druga strana odmara, to jest spava. Dok spavaju s jednom moždanom polutkom, dupini drže jedno oko otvoreno i na taj način paze na predatore. Normalno izlaze na površinu i dišu iako se u biti odmaraju s 50% mozga.

Dupini – najinteligentnije životinje na svijetu.

Iako dupini u prosjeku imaju istu masu mozga kao i Homo sapiensi, njihova je moždana kora (sive stanice koje omogućavaju kogniciju i kompleksne umne rabote) puno kompleksnija nego li moždana kora ljudi. Neo-korteks kod dupina ima puno više nabora nego li ljudski neo-korteks. Ovaj dio mozga stvara tipičan naborani vanjski izgled mozga, i povezuje se s percepcijom, pamćenjem i mislima. Dupini imaju puno više moždanih nabora nego li najinteligentniji ljudi na planeti.

Za razliku od većine sisavaca koji imaju šest neo-kortikalnih slojeva, dupini imaju pet. Dupini ne prolaze kroz REM faze spavanja. Za razliku od kopnenih sisavaca, dupini paralimbični dio u mozgu koriste za senzorno procesuiranje.

Iako se smatra da su ljudski mozgovi najrazvijeniji na planeti, dupini imaju veću brzinu putovanja informacija kroz mozak i nervne stanice po tijelu.

Dupini inteligentne društvene životinje koje se znaju igrati, na slici vidite dupine koji surfaju na valovima.

Osim činjenice da dupini mogu naučiti jezik znakova, prepoznati određene riječi, zvučne naredbe, te da imaju razvijenu samosvijest, ove životinje su razvile kompleksnu matrifokalnu društvenu strukturu i obiteljski jezik koji se prenosi po ženskoj liniji i svaka obitelj razvija određen „dijalekt“. Ovakve specifičnosti su jako dobro ispitane na aljaškim orkama.

Jesu li dupini ugrožena vrsta?

Na žalost, dupini su zbog svoje inteligencije i relativno lakog dresiranja korišteni u različite vojne svrhe i eksperimentiranje; od traženja i aktiviranja podvodnih mina do spašavanja zarobljenih ronioca. Iako američka vojska odbija priznati da je za vrijeme Vijetnamskog rata koristila dupine za ubijanje neprijateljskih ronioca, dupini se još uvijek dresiraju od strane različitih vojnih službi i agencija SAD-a kroz, uglavnom, US Navy Marine Mammal Program. Ruska vojska je prekinula svoj program dresiranja dupina početkom 90-tih godina XX vijeka kada su svoje dupine, obučene za usmrćivanje ronioca, prodali Iranu.

Ovi nevjerojatni sisavci zaslužuju puno više od izigravanja klaunova u delfinarijima i jeftinih porcija hrane u Japanu. Iskreno se nadamo da će ove životinje u budućnosti postati zaštićena vrsta, a ne vrsta kojoj prijeti istrebljenje.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Želite li saznati još činjenica o dupinima pročitajte:

Dupini – životinje koje zapanjuju svojom inteligencijom i šarmom

Plivanje s dupinima: Životno iskustvo bez premca!

Vjerovali ili ne: Dupin se sprijateljio s radoznalim tigrom

Dupini pričaju kao ljudi

KREATIVNA BIĆA: 10 vrsta životinja koje se koriste alatima

Veliko pitanje za 2012. godinu: Hoćemo li moći razgovarati s životinjama?