TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Ljudski mozak gubi na milijarde neurona

Autor: Barbara Arbanas Kovačević

Lektor: Anamarija Vukojević

Cijela je ljudska rasa je upravo postala malo gluplja: nova analiza broja neurona, moždanih stanica koje prenose misli unutar ljudskog mozga, otkriva zapanjujući manji broj neurona nego što se prije pretpostavljalo  –  u stvari obično ljudsko biće ima 14 milijardi moždanih stanica manje, što je otprilike veličina mozga jednog pavijana.

Visoko kotirajući broj ljudskih moždanih stanica, 100 milijardi, ne može se nositi sa stvarnom eksperimentalnom istragom, izjavila je Suzana Herculano-Houzel, docentica sa državnog sveučilišta u Rio de Janeiru. Istraživanje je provedeno nad mozgovima osoba starosti 50, 51, 54 i 71 godina, koji su svoj mozak donirali znanosti.

Guardian sažeto navodi:

„Metoda uključuje otapanje stanične membrane stanica u mozgu i stvaranje homogene mješavine cijele serije. Zatim se uzima primjerak ove juhe, broje se jezgre stanica koje pripadaju neuronima (kao suprotnost ostalim stanicama u mozgu kao što je glija) i zatim se skaliraju kako bi se dobio ukupan zbroj. Velika je prednost ove metode to što ona, za razliku od brojanja neurona u jednom dijelu mozga i kasnije ekstrapolacije, nadilazi problem većeg ili manjeg broja neurona u različitim područjima mozga.“

Rezultat je da ljudski mozak u prosjeku ima 86 milijardi neurona dok niti jedan od ispitanih mozgova nije sadržavao 100 milijardi neurona. „Iako se to čini kao mala razlika, ali količina od 14 milijardi neurona jest ona koju otprilike sadrži mozak pavijana i skoro polovica broja neurona mozga gorile. Dakle, to je u stvari poprilična razlika,“ rekla je Herculano-Houzel.

Znanstvenici raspravljaju o važnosti ovog broja. Prethodna su istraživanja životinjskih mozgova ukazivala da više nužno ne znači i bolje; veći mozgovi, koji sadrže veći broj neurona, bi mogli biti upravo ono što je potrebno kako bi se kontrolirala veća tijela. Drugi tvrde da su naši veliki mozgovi neophodni za naš složeni društveni život, naše ekstremno korištenje oruđa ili za našu sposobnost mišljenja o razmišljanju što se naziva metakognicija. Ona također uključuje znanje o tome kako i kada koristiti određene strategije za rješavanje problema ili za učenje. Metakognicija pomaže ljudima da učinkovitije obavljaju kognitivne zadatke putem samo-propitivanja („Što ja već znam o toj temi?“ „Kako sam prije to rješavao/la?“), razmišljanja naglas prilikom obavljanja zadataka i stvaranja grafičkih prikaza (npr. Koncept mape, dijagram…).

Neki istraživači smatraju da se tajna naše inteligencije ne nalazi u veličini mozga nego u kompleksnosti moždanih interakcija. Mozak je toliko složen i zapleten u i oko sebe da se otkrivanje njegovog djelovanja čini kao beskrajna zagonetka. Mapiranje veza između moždanih stanica bi se jednog dana moglo pokazati revolucionarnim poput mapiranja ljudskog genoma, no praćenje svake sinaptičke veze između neurona (u osnovi je to do sada rađeno manualno) napreduje izrazito sporo.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.