PONERIZACIJA DRUŠTVA

Zijevanje i empatija, kako su ove dvije stvari povezane?

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Stara narodna mudrost tvrdi da je zijevanje zaraza, no zapravo samo 18% ljudi ima automatski empatični refleks na zijevanje. Sjećate li se predavanja u školi ili na faksu kada bi grupa učenika ili studenata imala serije simultanih zijevanja. Ako ste mislili da je u pitanju bila obična dosada, tada vas moramo razočarati jer je razlog za simultano zijevanje puno dublji i ozbiljniji.

Iako je zijevanje sasvim prirodan refleks kojeg ponavljamo 5-15 puta dnevno i s kojim se stimulira pravilan rad kranijalnih živaca, koji upravljaju radom svih naših mekanih organa, koji kontroliraju rad srca, mišića lica, vrata, jezika i grla, te koji na najbolji mogući način uravnotežavaju rad obje hemisfere mozga, zijevanje je radnja na koju reagiraju samo neki ljudi.

Čak i najmanji sisavci zijevaju.

Osim ljudi zijevaju i brojne životinje, od miševa, kunica, pasa i mačaka do naših najbližih „rođaka“ majmuna.

Teorije o zijevanju

Znanost je do sada s brojnim studijama pokušavala dokučiti zašto ljudi zijevaju, po jednoj teoriji zijevanje aktivno hladi mozak. Naš bio-kemijski kompjuter najbolje radi kada nije pregrijan, zijevanje zna spustiti temperaturu u mozgu za cijeli stupanj Celzijeve ljestvice, naravno preko rada kranijalnih živaca.

Po drugoj teoriji, zijevanje stvara snažnu promjenu plinova u krvi, kada zijevamo izbacujemo velike količine ugljičnog dioskida iz pluća i zamjenjujemo ga kisikom.

Po evolucijskoj teoriji, zijevanje su razvili naši pradavni preci kako bi mozgu signalizirali promjenu aktivnosti, naročito kao signal za buđenje mozga i njegovu aktivaciju nakon opuštanja, spavanja ili dosade.

Mladunac planinske gorile zijeva.

Bez obzira na različitost u ovim teorijama, sve one su točne, što je ponukalo znanstvenike da pokušaju naći istinski i na izgled još dublji razlog za zijevanje.

Zarazno zijevanje

Bez obzira što manje od petine ljudi ima automatski refleks na zijevanje, do 55% ljudi će zijevati do pet minuta nakon što su vidjeli nekoga da je učinio isto, čak i ako je riječ o običnoj slici. Vi sami možete provjeriti koliko ste prijemčivi na zijevanje, i hoćete li zijevati dok čitate ovaj uradak.

Empatija i zijevanje

Prema najnovijoj studiji koje su napravili znanstvenici sa Sveučilišta Lund u Švedskoj, zijevanje ne samo da ima veze s ljudskom empatijom već je uobičajena i u kombinaciji ljudi i pasa. Psi su u stanju stvoriti automatski refleks zijevanja, no osim što zijevaju sa svojim vlasnicima, psi se dodatno povezuju s istima i razvijaju jaku empatiju.

U studiji koju su napravili prof. dr. Elainie Alenkaer Madsen i Tomas Persson, otkrilo se kako su psići imuni na zarazno zijevanje do sedmog mjeseca starosti, no nakon toga razvijaju empatiju prema svojim vlasnicima, što se najbolje uči upravo sa zijevanjem.

Maleni psić zijeva.

Ista se stvar događa i sa čimpanzama, babunima i bonoboima. Većina formi empatije mimicira emocionalnu reakciju na druge i njihova psiho-fizička stanja. Empatiju je jako teško direktno izučavati i mjeriti jer se ona lako može patvoriti i glumiti, što se lako može vidjeti na brojnim primjerima političara, glumaca, osoba iz javnog života koji su u stanju „pustiti suzu“ kada to zatreba.

S druge strane promatranje empatije kroz prirodan refleks kao što je zijevanje je omogućio znanstvenicima jednostavno i točno mjerenje i izučavanje empatije kako na ljudskom uzorku tako na različitim vrstama. Ljudi koji nemaju empatije i oni koji imaju psihopatske poremećaje osobnosti ni ne primjećuju zijevanje, točnije na zijevanje uopće ne reagiraju.

O tome koliko je empatija važna za pravilno funkcioniranje društva i normalan razvoj svakog ljudskog bića smo pisali u tekstu pod nazivom „Zašto je nedostatak empatije korijen svakog zla.“

Nedostatak empatije i nepravilan razvoj djece

U nedavnoj studiji koju je objavila web-stranica Prevent Disease, je otkriveno kako izgleda mozak djeteta starog tri godine, koji je ekstremno zanemarivan od strane roditelja (primarno majki) i kako izgleda mozak djeteta koji je rastao u normalnoj obitelji. Dijete koje je zanemarivano ima drastično manji mozak pun rupa, točnije njegov mozak se nepravilno razvio.

Na desnoj strani vidite mozak djeteta koje je odraslo u normalnoj obitelji, s lijeve strane vidite mozak djeteta iste starosti, koji je bio ekstremno zanemarivan.

Znanstvenici su tako dokazali kako nedostatak empatije kod majke stvara nevjerojatne abnormalnosti kod djeteta koje će ga pratiti do kraja života. Osim činjenice da će dijete koje raste u empatičnoj i normalnoj obitelji biti zdravije i inteligentnije jer mu je mozak pravilno razvijen, to dijete će najvjerojatnije moći razviti normalne društvene i empatičke kvalitete.

Dijete, čiju snimku mozga vidimo na desnoj strani, ima značajno smanjen i nerazvijen mozak u kojemu nedostaju iznimno važni dijelovi, takvo dijete će najvjerojatnije razviti različite poremećaje osobnosti i karaktera. Znanstvenici smatraju kako će ekstremno zanemarivano dijete najvjerojatnije postati ovisnik o alkoholu ili/i drogama, kako će razviti asocijalne poremećaje te kako će se najvjerojatnije okrenuti ka kriminalu i agresivnom ponašanju.

Djeca uče empatiju kroz zijevanje

U studiji koja je objavljena u The Daily Telegraphu 2010. godine, dr. Jim Anderson je otkrio kako mala djeca ne razvijaju automatski refleks zijevanja sve do pete godine, točnije da oni ne oponašaju zijevanje drugih sve do trenutka dok ne razviju empatiju. U studiji Sveučilišta Stirling je jasno pokazano kako je simultano zijevanje nešto što ljudsko biće razvije zajedno s najplemenitijim društvenim osjećajem.

U dodatnom istraživanju koje je objavio ABC News je otkriveno kako djeca koja pate od autizma također nemaju refleks automatskog simultanog zijevanja.

3D snimka bebe koja zijeva u majčinom stomaku.

Iako bebe počinju zijevati u stomaku, naročito ako se majka osjeća pospano, ili opušteno, bebe u stomaku nikada ne oponašaju majku dok zijeva.

Priznajemo da su sve ove studije iznimno interesantne i bacaju potpuno drugačiji pogled na zijevanje, koje većina od nas smatra običnom reakcijom na dosadu. Znanstvenici smatraju kako životinje reagiraju na zijevanje samo ako su s vlasnicima emocionalno vezane, no kod ljudi je ta situacija malčice kompliciranija jer ne moramo biti direktno s nekim povezani niti tu osobu moramo poznavati da bismo odgovorili zijevanjem na zijevanje, ljudi koji automatski odgovaraju na zijevanje su osobe koje bi obično prvi priskočili u pomoć unesrećenoj osobi na ulici ili cesti.

Zijevanje otkriva puno više o ljudskom biću i njegovoj osobnosti, drugi put kada počnete zijevati nakon što vas „netko zarazi“ zijevanjem, budite sretni Vi imate empatije, Vi ste ljudsko biće u pravom smislu riječi.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.