TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Mozak vidi puno više od očiju

Autor: Ljubica Šaran

Lektor: Anamarija Vukojević

Slika koju „vidimo“ postoji samo u našem mozgu i nigdje drugdje. O tome koliko zaista vidimo i ne vidimo se vodi rasprava koja traje desetljećima, no u najnovijim studijama su znanstvenici pokazali kako oči imaju puno manju ulogu nego li mozak koji na nevjerojatan i zadivljujući način pretvara svjetlo u kompleksne slike.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Virginiji su otkrili kako jednostavne oči larvi voćnih mušica, u kojima se nalaze samo 24 fotoprocesora (ljudsko oko ih sadrži 125 milijardi), osigurava sasvim dovoljno svjetla za vizualizaciju koju će obraditi, relativno veliki mozak ove životinje.

Barry Condron, neurolog iz Virginijskog sveučilišta je na tu temu dao izjavu za web-tiskovinu EurekAlert:

Ovo otkriće u potpunosti mijenja naša saznanja o osjetu vida, jer smo s njim saznali kako količina vizualnih signala koja ulazi u oko uopće nije toliko važna, koliko je važan mozak koji te signale procesuira. U slučaju s voćnim mušicama, izgleda da mozak kompenzira minimalne vizualne podatke iz oka.

Condronovi studenti, Elizabeth Daubert, Nick Macedonia i Catherine Hamilton, su napravili niz eksperimenata kako bi izučili vid larvi voćnih mušica, koje su pokazale vrlo interesantan biheviorizam koji je otkriven za vrijeme istraživanja o njihovim epigenetičkim svojstvima o kojima smo pisali ovdje.

Voćna mušica otkriva koliko je mozak važan u procesuiranje vizualnih inputa.

Ova grupa znanstvenika je otkrila kako gotovo slijepe životinje s minimalnim brojem fotoprocesora percipiraju pokret, okrećući glavu s jedne na drugu stranu kako bi dobili dubinu i kako bi shvatili u što gledaju, no znanstvenike je iznenadilo kako ove životinjice radije gledaju što se oko njih događa iako im je sluh, njuh i osjećaj za gibanje puno razvijeniji od samog vida.

Odgovor je definitivno u njihovim sofisticiranim i relativno velikim mozgovima, njihove oči mogu uhvatiti tek nekoliko desetaka fotona svjetlosti no to njihov mozak procesuira u sliku koja je sasvim dostatna za snalaženje u prostoru. Takvo procesuiranje možemo usporediti s krajnje limitiranim vizualnim podacima dalekih zvijezda koje astronomi pretvaraju u korisne informacije i složenu sliku o istome. Podaci koje smo dobili ovim istraživanjem pomažu u shvaćanju kakvu i koliku ulogu ima mozak u osjetu vida, istu stvar možemo prebaciti na ljudsku vrstu, naročito na način kako naš mozak prepoznaje ljudska lica.

Znanstvenici su otkrili kako se voćne mušice najviše koncentriraju na glavu (i to na njene najosvjetljenije dijelove) ostalih mušica te da je skeniraju najviše kako bi prepoznali određenu jedinku, nakon skeniranja mozak sastavlja kompleksnu sliku koja ostaje u memoriji, nakon ponovnog susreta životinja će čak i sa samo nekoliko pikslova stvarnog viđenja prepoznati dotičnu larvu voćne mušice jer će mozak usporediti te limitirane inpute, i ako oni odgovaraju onome što se nalazi u memoriji, ostvarit će se potpuno prepoznavanje. Condron je rekao kako ljudi koji imaju drastično smanjen vid također koriste skeniranje glave kako bi dobili prepoznatljivu sliku, te da se takvi ljudi najviše koncentriraju baš na najosvjetljenije dijelove lica i glave kako bi dobili najbolji vizualni input.

Piramidalni neuroni, jedna od nepoznanica mozga, s njima se, između ostalog prenosi slika u vizualni korteks, no zapravo ne znamo sa sigurnošću kako oni rade.

Istu stvar rade slijepi ljudi koji su dobili eksperimentalne retinalne implantate s kojima im je djelomično vraćen vid. Mozak će procesuirati limitiran broj pikslova i od njih će napraviti gotovo savršenu mentalnu sliku.

Lako je znanstvenicima koji izučavaju malene životinjice koje samo jedu i množe se, no mi smo shvatili kako razlika u procesuiranju slike postaje sve drastičnija što je mozak kompleksniji, naš mozak može „vidjeti“ puno više nego li smo mi prije mislili, bez obzira stvara li mozak sliku kako bi slijedio određeni uzorak ponašanja ili konstruira slike iz potpuno limitiranih vizualnih senzora, rekao je Condron.

Condron je priznao kako su voćne mušice odlične za ispitivanje neurona i njihovih modela jer imaju tek 20000 neurona, dok ih prosječno ljudsko biće ima oko 100 milijardi, pa ipak postoje brojne osnovne istovjetnosti između voćne mušice i ljudi i načina na koji neuroni djeluju.

Znanstvenici su vrlo blizu mapiranju kompletnog nervnog sustava voćnih mušica, nakon toga ćemo znati puno više o tome kako neuroni djeluju uključujući i u ljudima.

Na zahtjev čitatelja, Matrix World je u brojnim tekstovima obrađivao temu ljudskog mozga i njegove složenosti, bojimo se da je znanost još uvijek jako daleko od potpunog odgovora na nepoznanicu koja se skriva unutar ljudskih glava, no svakako ćemo s iskrenim zanimanjem pratiti daljna istraživanja koja ćemo i u budućnosti rado podijeliti s našim čitateljima.

Naše oči mogu vidjeti samo 2% EM spektra, mi smo gotovo slijepi. Pitamo se hoće li ovo otkriće pomoći u objašnjenju viđenja različitih paranormalnih fenomena? Nadamo se da će činjenice iz gornjeg dijela teksta potaći znanstvenike na daljnja istraživanja koja bi možda mogla objasniti nepoznanice koje se najčešće klasificiraju kao rubna područja znanosti. 

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Želite li saznati više o najmisterioznijem organu u ljudskom tijelu, preporučamo sljedeće tekstove:

Kranijalni nerv povezuje naš mozak s imunološkim sustavom!

Istraživanja pokazala: mozak odraslog čovjeka može brzo rasti

Misterije ljudskog mozga

Zašto neki ljudi mogu vidjeti zvukove?

Ljudski mozak gubi na milijarde neurona

Trudnoća može zauvijek promjeniti majčin mozak

Misterije ljudskog mozga – iskrivljena percepcija vremena uzrokovana emocijama

Snaga placeba nadjačava um!

Paraplergičarima omogućena pokretnost uz pomoć švicarskog robota kojeg kontroliraju umom

Epifiza i melatonin – ključni elementi zdravlja uma i tijela

Ruski bogataš želi svoj mozak učiniti besmrtnim

Velika zataškavanja: Tajni CIA-ini pokusi kontrole uma

10 Načina na koji um izvrće naš osjećaj za vrijeme

Mogu li hakeri razviti kompjuterski virus koji će zaraziti ljudski um?

Umjetno stvoreni virus koji hakira i kontrolira mozak: Imate li nešto protiv?

Izvješće: Smrtonosno oružje koje može oštetiti mozak, uzrokovati mimičku shizofreniju

Kontrola uma, hipnoza i ritualno zlostavljanje – povijesno i moćno predavanje o Greenbaumu

10 Modernih metoda za kontrolu uma