Autor: Ljubica Šaran

Kreativnost bi trebala biti najbolji dio ljudskog izričaja. Uz pomoć kreativnosti bi naš život mogao postati bolji, jednostavniji i interesantniji. No svijet oko nas ne poštuje kreativnost koliko obožava ekonomski isplativu inovativnost. Najveće kompanije na svijetu tvrde kako najviše poštuju kreativnost no odbijaju najbolje i najprogresivnije ideje kada one donose jeftinu, praktično neuništivu i reciklirajuću tehnologiju i proizvode.

Negativna kreativnost

Gledajući kroz povijest, najkreativnija i najskuplja rješenja su ostvarivana u industriji smrti – točnije unutar vojnog, policijskog i obavještajnog kompleksa koji su imali i još uvijek imaju ogromnu potrebu za svim mogućim sredstvima ranjavanja, ubijanja i masovnog uništenja.

Koliko zarađuje industrija smrti možete pogledati u izvješću iz 2011., godine. Kako se i koliko prodaju strašne mašine za mučenje možete pogledati ovdje.

Jedan o ubojitih Leonardovih izuma.

Najpoznatiji primjer negativne kreativnosti i inventivnosti je čovjek koji je, po mnogima, nosio naziv „Homo Universalis“. Riječ je o Leonardu da Vinciju. One je za vojvodu od Milana i Francuskog kralja stvorio brojna oružja koja su svojom ubojitošću i preciznošću premašivala dizajn ostalih suvremenika. Iako se o Leonardu po medijima piše kao o humanom geniju koji je usavršio tehniku slikanja pod nazivom „Chiaroscuro“ i „Sfumato“ s vizijom mašina koje će ljude vinuti u nebo (kao što su helikopter, ultra laki zmajevi i različite vrste drugih letjelica), ovaj izumitelj i umjetnik je najviše novca zaradio na mašinama za ubijanje, dok mu je istraživanje anatomije pomoglo u stvaranju najingenioznijih sprava koje mogu što efikasnije upropastiti tu istu ljudsku anatomiju.

Leonardov tenk.

Leonardo je čak imao razrađene planove o stvaranju dobro oklopljenog i naoružanog tenka koji nikada nije ugledao svjetlo dana zbog basnoslovnih troškova izrade.

Nemojte misliti da je Leonardo da Vinci jedini takav primjer.

Thomas Edison otac moderne električne stolice.

U tijeku rata između Thomasa Edisona i Nikole Tesle, Edison je došao na fenomenalnu ideju kako pokazati svijetu koliko je Teslina naizmjenična struja opasna. On je uz pomoć svojih suradnika dr. Freda Petersona i Harolda P. Browna stvorio „Električnu stolicu“ s kojom se ljudi i dan danas mučki i bolno terminiraju po zatvorima u SAD-u. Edison u povijesne knjige nije ušao kao zloglasni dizajner sprave za ubijanje, već kao geniozna osoba praktične i nezaustavljive kreativnosti, dok je naš Nikola Tesla postao obična fusnota u svjetskim udžbenicima, bez obzira što je Tesla, po nama, jedan od najetičnijih i najvećih izumitelja na svijetu. O Tesli možete više pročitati ovdje, ovdje i ovdje.

Alfred Nobel, filantrop i mirotvorac ili “trgovac smrću.”

Kemičar Alfred Nobel je svoju slavu i ogroman novac stekao patentiranjem različitih vrsta eksploziva od običnog dinamita do gelegnita – mješavine nitroglicerina i nitroceluloze ili bezdimnog baruta. Nobel danas slovi za jednog od najvećih filantropa, mirotvoraca i kozmopolita iako je vojno kemijsku industriju obogatio za 355 patentirana izuma. Koliko je licemjerno da se, zahvaljujući čovjeku kojeg su suvremenici nazivali „trgovcem smrti“ i „genijem zla“, danas dodjeljuje, između ostalih, Nobelova nagrada za mir, vi sami procijenite, a proguglate li malo više po Internetu možete pronaći brojne druge primjere u kojima se negativna kreativnost povezuje s najplemenitijim ljudskim osobinama.

Uništavanje pozitivne kreativnosti

U današnjem se svijetu pozitivni kreativizam bez ekonomske isplativosti (inventivnosti) stavlja u potpuni zapečak. Čak se na njega gleda s prijekorom. U studiji koju su 1995. godine napravili Erik L. Westby i V.L. Dawson, publiciranoj u Creativity Research Journalu, ova dva znanstvenika su otkrila kako nastavnici i profesori u načelu ne vole i ne reagiraju pozitivno na kreativne đake i studente. U istoj studiji je pokazano kako se najveća negativnost prema kreativnim đacima osjeća najviše u osnovnim školama, te da učitelji ovakve đake prikazuju kao djecu koja ne poštuju pravila.

Nakon što se djeci u osnovnoj školi zatomi i anulira kreativnost, ona odrastaju u osobe koje se drže standardnog razmišljanja, očekujući da će njihove probleme riješiti neko drugi, vjerujući kako uopće nisu kreativni i najčešće ne žele isprovocirati bilo kakvu kritiku. Oni stoga postaju letargični i šutljivi pripadnici jednolične mase.

Jesu li nam ruke u potpunosti svezane ako ne obraćamo pažnju na pozitivnu kreativnost?

U žurnalu Psychological Science, znanstvenici Jennifer S. Mueller, Shamul Melwani i Jack A. Goncalo, su objavili znanstvenu studiju 2011. godine u kojoj se pokazuje kako su gospodarstvo, industrija i akademija izrazito negativni prema kreativnosti, te da ove grane ljudskog društva na sve moguće načine pokušavaju zatomiti i upropastiti kreativnost kroz obeshrabrivanje, uniformizam, konformizam i čvrstu kompliciranu hijerarhiju koja ne dozvoljava samostalno razmišljanje i djelovanje.

Licemjerni stav prema kreativnosti

U nedavnoj studiji, koju su napravili znanstvenici Sveučilišta Pennsylvanije, otkriveno je kako ljudska nesigurnost stvara interesantne negativne stavove prema kreativnosti:

Prvi je: Što smo više nesigurni više ćemo imati negativnih stavova prema kreativnosti.

Drugi je: Što smo više nesigurni to ćemo teže prepoznavati prave kreativne ideje.

Ovo istraživanje je poduprlo studiju stanovišta koja je objavljena 1995. godine, a u kojoj se otkrilo kako ljudi ne vole tuđu kreativnost jer im ona povećava vlastitu nesigurnost. Kreativne ideje se najčešće odbijaju s objašnjenjem kako su nepraktične, skupe, pogrešne i komplicirane.

Ljudi se ne vole osjećati nesigurno i često odluče da im je draži nesavršen, težak i nepraktičan način življenja za kojeg smatraju da im je dobro poznat, nego li bi se odlučili probati nešto novo jer im se čini rizično i nepoznato.

Što se ljudi osjećaju nesigurnije, naročito u vremenima ekonomskih kriza, ratova i različitih katastrofa, to imaju manje šanse za prihvaćanjem i shvaćanjem kreativnih ideja koje bi ih mogle izvući iz nezavidne i često opasne situacije.

Što su ljudi više nesigurni to se više boje, o tome smo pisali ovdje.

Odbacivanje revolucionarnih kreativnih ideja

Staro-grčki filozof i istraživač Demokrit (460-370 PRNE) je osmislio atomsku teoriju jer je smatrao kako je univerzum stvoren od dva elementa; atoma i praznine u kojoj sve postoji. Mnogi moderni znanstvenici i filozofi smatraju kako je Demokritus otac moderne znanosti jer je shvatio osnove postojanja milenijima prije nego li smo mi počeli shvaćati atomsku strukturu kozmosa, točnije, početkom XIX vijeka.

Demokritovu ideju su odbili svi staro-grčki filozofi i znanstvenici jer su vjerovali Aristotelovim premisama postojanja i njegovim teorijama. Kršćanstvo je kasnije praktično počelo obožavati Aristotela što je stvorilo izrazito nepovjerenje prema drugačijim idejama, a sve to je kulminiralo stvaranjem Inkvizicije, mučenjem i spaljivanjem ljudi koji su kreativno rješavali nepoznanice u prirodi.

Demokrit i njegove knjige su bile toliko nepopularne i osuđivane da je Platon smatrao da sva njegova djela moraju biti skupljena i zapaljena na lomači.

Imamo li dvoličan stav prema kreativnosti?

U školi učimo kako su stari Grci bili jedni od najkreativnijih i najinventivnijih naroda na svijetu. Priznajemo da je ovo čista glupost jer stari Grci su bili trgovci i ratnici koji su od „barbara“ posuđivali ideje i znanje i koji su ih nakon toga helenizirali, bez obzira je li to znanje dolazilo iz Egipta ili Perzije. Nakon što su neke ideje helenizirali ponašali su se iznimno cenzorski prema novim idejama. Sličnu stvar možemo vidjeti i u odnosu stare Kine i Koreje. Kinezi su sebi pripisali brojne korejske praktične i kreativne ideje, kao što su: izum tiskarskog stroja, baruta, topa, vatrometa, kompasa, teleskopa, satnog mehanizma itd., ali su nove ideje za promjenu društva toliko zatomili, da je njihovo društvo na koncu u potpunosti propalo i početkom XX vijeka Kina je bila lišena modernih i naprednih ideja te je slovila za jednu od najnazadnijih država na svijetu.

Izjave koje nisu spriječile razvoj kreativnih ideja

Pierre Pachet je odbacio ideju Louisa Pasteura o postojanju virusa i bakterija kao potpuno smiješnu fikciju.

Najmoćnije kompanije na svijetu su odbile tehnologiju ksenografije, smatrajući kako je ideja modernog printera skupa i nebulozna.

Fred Smith je jedva završio školovanje na Yaleu jer je smatrao kako ekspresna dostava pošiljki po cijelom svijetu može značajno unaprijediti gospodarstvo. Smith je stvorio Federal Express, kompaniju koju su svi eksperti SAD-a okarakterizirali kao čisti promašaj. Danas Fed Ex zarađuje milijarde dolara zahvaljujući Smithovoj kreativnoj ideji.

Predsjednik Western Uniona, Wiliam Orton, je odbio ideje kompanije Bell koja je smatrala kako budućnost komunikacije ne leži u telegrafu već u telefonu i svemu što može nastati na toj ideji. Orton je javno kritizirao Bell smatrajući telefon igračkom koju nitko neće željeti. Naravno, bio je potpuno u krivu.

Kolege i prijatelji su Davida Sarnoffa, industrijalaca, prvog radijskog magnata i milijunaša odgovarali od ulaganja u radijsku tehnologiju 1920. godine jer su bili sigurni da radio nema nikakvu komercijalnu vrijednost te da su ulaganje i razvoj bežične muzičke kutije običan gubitak novca.

Darryl F. Zanuck, CEO i vlasnik 20th Century Foxa je 1946. godine više puta rekao kako ljudi neće ulagati u televizijsku tehnologiju te da će u roku od šest mjeseci izgubiti svaki interes u kutiju napravljenu od šperploče.

Bill Gates je više puta početkom 1980. godine rekao kako nitko neće trebati više od 640 kilobajta memorije na PC-ju. Naravno, bio je u krivu.

„Putovanje vlakom neće biti moguće jer će ljudi, zbog brzine, umirati od nedostatka zraka,“ izjavio je 1823 dr. Dionysius Lardner, profesor na University College London.

„Transmisija dokumenata kroz telefonsku žicu je neostvariva zbog toga što bi izrada takvog aparata bila preskupa. Zbog toga takva tehnologija nikada neće biti praktična i izvediva,“ izjavio je 1962. fizičar Dennis Gabor.

Do dobre ideje je i onako teško doći, no kada patokracija umiješa prste, kreativnost se još više otežava.

„Konje ćemo i dalje koristiti, a automobili su obična novost koja će brzo nestati,“ rekao predsjednik Michigan Savings Bank Henryju Fordu nakon što je Ford tražio zajam za investiranje u Ford Motor Co. 1903. godine.

„Mašine koje su teže od zraka ne mogu letjeti,“ izjavio je nekadašnji predsjednik Britanskog Kraljevskog Znanstvenog Društva, matematičar i fizičar Lord Kelvin 1895. godine.

„Radio nema nikakve budućnosti,“ izjavio je nekadašnji predsjednik Britanskog Kraljevskog Znanstvenog Društva, matematičar i fizičar Lord Kelvin 1897., godine.

„Sve mogućnosti za usavršavanje zrakoplova su iscrpljene. Zrakoplovi nikada neće biti praktični i isplativi i najbolje je da se okrenemo drugim tehnologijama i izumima,“ Thomas Edison 1895. godine.

„Ljudsko biće nikada neće moći iskoristiti moć atomske energije,“ rekao je fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Robert Millikan 1923. godine.

„Ni jedna znanstvena zloća nikada neće uspjeti napraviti bombu koja će biti zasnovana na atomskoj energiji,“ rekao je fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Robert Millikan 1930., godine.

„Ne postoji ni najmanja mogućnost za korištenje nuklearne energije. To bi značilo da se atom može razrušiti kad god mi to poželimo,“ izjava fizičara i dobitnika Nobelove nagrade Alberta Einsteina 1932. godine. Na žalost, danas postoji fama da je Eistein izmislio atomsku bombu i njen dizajn iako se on može pripisati J. Robert Oppenheimeru.

„Atomska energija će, u najboljem slučaju, imati snagu današnjih eksploziva, ništa više,“ izjava Winstona Churchilla 1939. godine.

„Kompjuteri nikada neće moći odrađivati poslove umjesto ljudskih bića,“ izjava dobitnika Nobelove nagrade Herberta A. Simona 1965., čovjeka koji je radio na osmišljavanju prvih kompjutora.

„Ne postoji ni jedan jedini razlog zašto bi ikoje ljudsko biće imalo kod kuće kompjuter,“ izjava Kena Olsona, CEO Digital Equipment Corporationa. Ova izjava je dio govora na zasjedanju World Future Societyja koje se održalo u Bostonu 1977. godine.

„Ne postoji mogućnost da sateliti mogu praktično poboljšati telefonsku, telegrafsku, televizijsku i radio komunikaciju,“ izjava načelnika FCC-a SAD-a T. Carvena iz 1961. godine.

„Rendgensko zračenje, dokazat ću da je to obična prevara,“ izjavio je nekadašnji predsjednik Britanskog Kraljevskog Znanstvenog Društva, matematičar i fizičar Lord Kelvin 1883. godine.

„Igranje s naizmjeničnom strujom je običan gubitak vremena, nitko je nikada neće koristiti,“ izjava Thomasa Edisona 1889. godine.

„Ideja da će konjica biti zamijenjena s tenkovima je apsurdna i gotovo luđačka,“ izjava Field-maršala Haiga 1916. godine.

„Vrlo interesantna ideja, ali ona nikada neće biti upotrebljiva niti će takva mašina ikada raditi,“ izjava profesora aeronautike na Cambridgeu, nakon što mu je Frank Whittle pokazao nacrte za mlazni motor.

„Ideja da se bol može kontrolirati ili poništiti za vrijeme operacija je potpuno luđačka i nemoguća. Bol i kirurgija su dvije stvari koje će zauvijek ostati povezane,“ izjava liječnika Alfreda Valpeaua, francuskog kirurga iz 1839. godine.

„Kirurzi nikada neće operirati unutar abdomena, prsa i unutar ljudske glave,“ izjava dr. Johna Erica Ericksena britanskog kirurga i liječnika kraljice Victorie 1873. godine.

„Mi ćemo uskoro znati sve što se da naučiti o astronomiji,“ izjava astronoma Simona Newcomba iz 1888. godine.

„Bežična tehnologija će učiniti rat nemogućim,“ izjava Guglielma Marconia 1912. godine.

Ovo su samo neki od primjera kada ljudi s očiglednim narcističkim i karakteropatskim poremećajem osobnosti smatraju kako su popili svu pamet svijeta i kako oni sa sigurnošću znaju gdje je granica kreativnosti i znanja.

Kreativnost bi se trebala podržavati od malih nogu, umjesto toga mi je često ne razumijemo i od nje se bojimo.

Primjeri utjecaja patokracije – vladavine psihopata na ljudsku kreativnost su brojni i kranje uznemiravajući. Patokracija zna kako iskoristiti inventivnost za, na primjer, stvaranje plinskih komora kako bi se što brže i efikasnije ubio veliki broj ljudi. No, s druge stane smo svjedoci konstantnog sprječavanja kreativnosti i inventivnosti kada se radi o reciklirajućim i čistim energijama sunca, vjetra, mora i rijeka. Slične stvari možemo vidjeti u svim granama znanosti. Iako smo atomsku fiziju iskoristili kako sredstvo masovnog uništenja, fiziju i stvaranje mirnodobske energije smatramo nemogućom ili teško izvedljivom. Naravno, tada bi takav praktičan izum u potpunosti bacio patokraciju na koljena kao i njihovo bezočno eksploatiranje nafte i plina zbog kojih se često stvaraju ratovi i ekološke katastrofe. O tome smo više pisali ovdje i ovdje.

O kreativnosti se jako malo piše i još manje istražuje. U našim školama nemamo predmet pod nazivom „Osnove kreativnosti“, no urednicima Matrix Worlda kreativnost je i te kako važna i mi smo o njoj već pisali, kako kroz izdanja serije: „Praktične i kreativne ideje,“ tako kroz tekstove pod nazivom:

12 stvari o kreativnom razmišljanju koje nas nisu naučili u školama

Kako pozitivnim razmišljanjem možemo poboljšati fokusiranje i kreativnost?

Više od sanjarenja – otkrivamo kognitivne procese koji stoje iza vaših lutajućih misli

Pet jednostavnih stavova koji potpomažu kreativno razmišljanje

Meditacija nas čini kreativnijima

Nadamo se da će u budućnosti početi uviđati koliko je pozitivna kreativnost važna za razvoj društva i koliko nas negativna kreativnost i patokracija onemogućavanju u stvaranju društva dostojno ljudskog bića, a ne psihopata na vlasti.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori i reference:

Why People Secretly Fear Creative Ideas

Fear of Creativity

Creativity: Asset or Burden in the Classroom?

The Bias Against Creativity Why People Desire but Reject Creative Ideas

Wiki – Incorrect Predictions

Wiki – Demokritus