Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

12.12.2012., nekadašnji asteroid 1989 AC, kojeg danas znamo pod imenom 4179 Toutatis, će proći pored Zemlje na udaljenosti od 0,046 AU što je otprilike 18 udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Toutatis spada u klasu PHO nebeskih objekata.

Potencijalno opasan objekt (PHO – Potentially Hazardous Object) je PHA – asteroid ili PHC – komet, koji ima potencijal bliskog prolaza pored Zemlje i čija je masa dovoljno velika za stvaranje regionalnog uništenja u slučaju udara o planetu.

3D radarska snimka Toutatisa.

Asteroid Toutatis je otkriven 4. siječnja 1989. godine od strane francuskog astronoma Christiana Pollasa dok je on na fotografskim pločama tražio malene jupiterove satelite. Toutatis je dobio ime po liku iz keltske mitologije, galskom bogu rata i zaštitniku Gala.

Razlog zbog kojeg je Toutatis relativno nepostojan objekt s PHO karakteristikama je njegov izgled i rotacija. Asteroid 4179 Toutatis pripada klasama: Apollo, Alinda i Mars-crosser asteroidi. Orbita Toutatisa je kaotična, što je posljedica orbitalne rezonancije 3.1 sa Jupiterom.

Usljed vrlo male inklinacije (samo 0.47°) i orbitalnog perioda koji je vrlo blizu 4 godine, Toutatis vrlo često dolazi u blizinu Zemlje. Znanstvenici smatraju kako trenutna orbita ne može donijeti Toutatisa bliže Zemlji od 0.006 AU (na udaljenosti 2,3 više od one između Zemlje i Mjeseca).

Radarske snimke iz 1992. pokazale su da se Toutatis vjerojatno sastoji od dva dijela, promjera 4.6 km i 2.4 km, koji su u kontaktu. Pretpostavlja se da su dvije gromade, koje čine Toutatisa, nekad putovale odvojenim putanjama, te da su se slijepile nakon sudara. Toutatis vjerojatno nije čvrsto tijelo već labava nakupina krhotina.

Toutatis često zalazi u blizinu Zemlje, a najbolje snimke dobivene su 1992. godine kada je snimljen je uz pomoć radara Goldstone Deep Space Communication Complex u pustinji Mojave u Kaliforniji. Radarska snimanja omogućila su precizno određivanje putanje, rotacije, oblika i fizikalnih karatkteristika, pa o Toutatisu znamo više nego o bilo kojem drugom potencijalno opasnom asteroidu.

Ovako je izgledao pogled na Zemlju s Toutatisa za vrijeme njegova najbliža prolaza planeti 2004. godine.

Najbliskiji kontakt Zemlje i Toutatisa dogodio se 29. rujna 2004. kada je Toutatis prošao na samo 0.0101 AJ od Zemlje (4 puta dalje od Mjeseca), što je bila izvrsna prilika astronomima da promotre asteroid s teleskopima te ga osvijetle radarskim snopom i preciznije mu odrede oblik i udaljenost. Iako na prvi pogled daleko, nijedan od poznatih asteroida i kometa neće proći bliže Zemlji sve do 2060. godine. Ovo je ujedno bio i najbliskiji susret Zemlje i Toutatisa između1352. i 2562. godine. Za sada znamo da Toutatis neće udariti u Zemlju u idućih 6 stoljeća, a njegovo je kretanje iza toga jako teško izračunati zbog kaotičnosti putanje.

Ovaj asteroid nas regularno posjećuje svake četiri godine i 18 dana. Toutatis će nas ponovno proći 29.12.2016.

Više o Toutatisu ovdje:

SVEMIR POD PRISMOTROM: Ima li potencijalno opasnih objekta u blizini Zemlje?

Asteroid 4179 Toutatis Earth Flyby at 0.046au

Asteroid 4179 Toutatis

Dakle opustite se što god govorili o naprasnom kraju 2012., i navodnom predviđanju koje su Maje ostavile u svojim zapisima, nije istina, osim toga, želite li zaista znati što su Maje zapisale (vezano za 2012.) pročitajte u slijedećim tekstovima:

Ne dajte se nasamariti smicalicama o Majanskom proročanstu!

Zapadnjačka kultura je opsjednuta s propašću svijeta, a ne Maje!

Nema sudnjeg dana – otkriva najnoviji nalazak majanskog kalendara!

Meksikanci otkrili nove arheološke zapise Maja o 2012. godini